Zagreb, (IKA) – „Svećenik i nedjelja” tema je sedmoga pastoralno-katehetskoga kolokvija za svećenike otvorenog u utorak 6. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Kolokvij organiziraju dva vijeća Hrvatske biskupske konferencije: Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju te Vijeće za kler u suradnji s Hrvatskim institutom za liturgijski pastoral. Pozdravnim govorom svečani skup otvorio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši da projekt kolokvija za svećenike kroz predavanje, okrugli stol i radionice obrađuje aktualnu crkveno-pastoralnu i katehetsku problematiku.
„Tema kolokvija vrlo je aktualna i zahtjevna. No, ako se ima uvid da je euharistija počelo i plan svećeničkoga poslanja, razumljivo je zašto nam je nedjelja tako važna. Ona je, naime, bila i još je uvijek poseban dan, koji iz tjedna u tjedan kroz godinu, prožima biće naših vjernika i nas same i stvara duhovni identitet”, kazao je predsjednik HBK Puljić, istaknuvši da ukoliko je Gospodin u središtu života onda nedjeljna euharistija postaje važnim i svetim događajem bez kojega se ne može.
Da je uz nedjelju vezana i kultura pamćenja istina svete vjere, podsjetio je u govoru nadbiskup Puljić, istaknuvši da ljudi tijekom nedjelje posvećuju vrijeme ne samo druženju, već i molitvi, liturgiji i katehezi. „Nedjelja je povjerena našoj svećeničkoj slobodi i odgovornosti. Možemo je – ne daj Bože – učiniti manje aktualnom, vrijednom ili upropastiti ako otajstvo koje ona sa sobom nosi ostavimo po strani, ako Dan Gospodnji pretvorimo u skup, zabavni događaj ili promociju svojih ideja i stavova, svojega lika i djela. (…) Nedjelja nas može potaknuti da još odgovornije vršimo svoje svećeničko poslanje u sekulariziranom svijetu u kojem je nedjelja postala samo dan opuštanja, rasterećenja, zabave i odmora. Mi smo pozvani čuvati i duhovnost i otajstvenost nedjelji i pomagati svim raspoloživim sredstvima našim vjernicima da im nedjelja bude i ostane njihovo i središte i sidrište, i izvorište i uporište – dan obiteljskog zajedništva, molitve i sabranosti”, kazao je zaključno nadbiskup Puljić, poželjevši svećenicima – njih 155 prijavljenih – plodonosan rad i bratsko druženje.
Studijski susret svećenika iz cijele Hrvatske, ali i šire započeo je molitvom Srednjega časa, a okupljenima se uime domaćina zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića obratio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, koji je istaknuo kako je nedjelja dobro polazište za sva pitanja koja se tiču pastorala Crkve. „Nama nedjelja oblikuje i duhovni život i našu službu i naš rast, oblikuje naše vrijeme i prostor. Nedjelja jest nešto što je za nas odlučujuće i određujuće. Shvaćamo da se puno naših navjestiteljskih, liturgijskih i pastoralnih tema odnose na sadržaj koji ne dohvaća sudbinu života. Nedjelja to može – nedjelja koja je utkana u svaku poru hrvatskoga naroda može imati i ulogu zamašnjaka, da oblikujemo kulturu upravo snagom i svjetlom nedjelje.”
Na svečanosti otvorenja sedmoga pastoralno-katehetskoga kolokvija sudjelovali su predsjednici Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i Vijeća za kler bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te šibenski biskup Tomislav Rogić i porečki i pulski biskup Dražen Kutleša.
Posebnost pastoralno-katehetskih kolokvija, kako ističu hrvatski biskupi, jest što su pozvani predstavnici dekanata, koji bi prije samoga kolokvija trebali sa svećenicima iz njihova dekanata razgovarati o najavljenoj temi. A onda s pitanjima s terena sudjelovati na kolokviju o kojem će po povratku u svoju sredinu iznijeti razmišljanja, smjernice i rezultate kolokvija. Biskupi žele neka se i po ovakvom načinu okupljanja i rada svećenika, očituje jedinstvena briga za kvalitetnije pastoralno-katehetsko djelovanje Crkve.
Nakon uvodnoga dijela koji su moderirali mons. Ivica Pažin i dr. Josip Periš slijede plenarna predavanja prvoga dana dvodnevnoga skupa koja će održati prof. dr. Ivica Žižić „Nedjelja u pastoralu i liturgiji Crkve”, mr. Milan Dančuo „Euharistija: počelo i nadahnuće ‘poslanja'” i prof. dr. Ivan Bodrožić „O krhkosti euharistije bez konkretnih djela ljubavi”.