Zagreb, (IKA) – “Mogućnost studiranja jest dar. Ne zaboravite to. Ali ne zaboravite i “dušu studiranja”, radost susreta, darivanja drugima, vedrinu novih spoznaja i maštovitosti koja je uvijek resila kršćanske intelektualce. Trsite se oko radosti, primjećujte je, otkrivajte i otkrit ćete – i sebi i nama koji se radujemo vašim uspjesima – nasmiješeno lice Boga: Duha Svetoga. Neka ta konačnost bude mjesto provjere vaših spoznaja”, poručio je veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinal Josip Bozanić studentima okupljenim na misi sa zazivom Duha Svetoga, koju je 24. listopada na početku nove akademske godine 2006/07. predvodio u zagrebačkoj prvostolnici.

Tumačeći čitanje iz poslanice sv. Pavla apostola Efežanima, kardinal je u propovijedi istaknuo kako upravo sv. Pavao govori o ljepoti kršćanskog identiteta koji nije u odbijanju ili prihvaćanju pojedinih ponašanja, jer bi to bio mučan i težak život. Etičko je ponašanje posljedica našega sve većega spoznavanja Krista. Pitajući se, nadalje, gdje se to nalazi blažena nada Kristova dolaska, gdje se očituje činjenica da iščekujemo dolazak Gospodnji i znaju li, i primjećuju li ljudi oko nas da mi, kršćani, premda živimo u sadašnjosti, u pogledu nosimo iskru budućega, kardinal je pojasnio kako je u toj iskri i činjenica ljudske smrtnosti, o kojoj se u našoj zapadnoj kulturi ne govori ili se o njoj govori sa strahom. Poručio je kako je “evanđelje potrebno i za življenje i za umiranje” te pojasnio kako radost življenja ovisi o tome hoćemo li uspjeti poslušati ono što je u nama najdublje i istinsko, kako bismo čuli žubor izvora koji nas je stvorio i osjetili dubinu mora prema kojemu smo usmjereni. “Živjeti u iščekivanju Isusova povratka, njegova konačnog zagrljaja, znači mijenjati život, kako bi nam svaki dan bio budnost u noći i radost iščekivanja u pritiscima svakidašnjih zbivanja”, rekao je kardinal. Tumačeći vrijeme budnosti koje je vrijeme odlučivanja i izabiranja, kardinal je istaknuo kako budnost isključuje strah, grčevitost, jer budućnost za vjernika nije nešto nejasno i strano i kršćanska budućnost ima ime i lice – Isusa Krista. Vjernik je čovjek onostranosti koji je zauzet u sadašnjosti, pojasnio je propovjednik.

Podsjećajući potom na riječi pape Ivana Pavla II. koji je bio svjestan da je u suvremenome društvu potreban težak i složen proces integriranja spoznaje, a porast znanja u našemu vremenu, kojemu se pridodaje razmrvljenost spoznaje u krilu pojedinih akademskih disciplina, tu zadaću čini sve težom, upozorio je i na riječi pape Benedikta XVI. da nas sveučilišna sredina na osobit način poziva da se ponovno vratimo temi krize kulture i identiteta koju posljednja desetljeća dramatično razotkrivaju pred našim očima. I upravo stoga, “ljudi i ljudsko društvo ne mogu bez mudrosti”, upozorio je kardinal, nadodavši kako napredovati i rasti u mudrosti dovodi u pitanje našu prolaznu i nestalnu spoznaju Objave i povijesnih okolnosti, kao i događaja u vlastitome životu. Uzeti ozbiljno srcu mudrost, za nju moliti, znači prepoznati da nismo vlasnici cjelovite istine, oni koji znaju odgovore na sve poteškoće. Mudrost se stoga ne smije pomiješati s učenošću i erudicijom; ona se ne nalazi u velebnim djelima ljudskoga uma, niti je se može poistovjetiti s kulturom. Ona je dar, dar utjelovljen u Kristu; dar nesvodiv na ljudsku razboritost, odmjerenost prema ljudskim mjerilima, upozorio je kardinal, pojašnjavajući kako su “mudrost i ljubav u korijenu kršćanskoga znanja, jer je mudrost radosna sigurnost da Bog poznaje sve naše ljudske nesigurnosti”.

Misnom slavlju za sve studente i profesore Zagrebačkog sveučilišta nazočio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš, prorektor za nastavu i studente dr. Vjekoslav Jerolimov, nekadašnja rektorica Sveučilišta dr. Helena Jasna Mencer i prorektorica za međunarodnu suradnju prof. dr. Vlasta Vizek Vidović. Pjevanje na misi predvodio je Zbor bogoslova i Zbor Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” KBF-a, pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka i uz orguljsku pratnju Hvalimire Bledšnajder.