Zagreb, (IKA) – Svečano euharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga na početku nove akademske godine predvodio je u ponedjeljak 6. listopada u zagrebačkoj katedrali zagrebački nadbiskup i Veliki kancelar KBF-a Josip Bozanić zajedno s pomoćnim biskupom Josipom Mrzljakom, dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josipom Balobanom i tridesetak svećenika.

Na početku misnog slavlja sve studentice, studente, rektoricu Sveučilišta dr. Helenu Jasnu Mencer, sve profesore i okupljene vjernike pozdravio je dekan dr. Baloban, izrazivši posebnu radost što na početku 335. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu može predvoditelju misnog slavlja nadbiskupu Josipu Bozaniću u ime svih sveučilištaraca čestitati na odluci pape Ivana Pavla II. da ga uvrsti u zbor kardinala Katoličke crkve. “Vaše imenovanje shvaćamo kao višestruko priznanje na Vašoj osobnoj univerzalno eklezijalnoj, dakako i na eklezijalno krajevnoj i nacionalnoj razini. Katolička crkva u Hrvatskoj u osobi nadbiskupa metropolite zagrebačkog dobila je još jedno priznanje i podstrek pape Ivana Pavla II., koji na poseban način voli ovu krajevnu Crkvu i hrvatski narod i kojemu je na osobiti način stalo do zemaljskog blagostanja hrvatske države, ali i do transcendentalne zbilje svakog građanina Hrvatske. Sadašnjem rimskom Prvosvećeniku jednako je stalo da Hrvatska ima svoje ravnopravno mjesto unutar Europske unije“, istaknuo je dr. Baloban. Govoreći o Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodao je: “U Vašoj dosadašnjoj kao i budućoj pastoralnoj brizi i skrbi nalazi se Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i to na razini teološkog istraživanja i crkvenog naučavanja; na razini profesorskog kadra, a jednako tako i na razini gradnje novih fakultetskih prostora. Očekujemo Vaše daljnje razumijevanje kao i svekoliku podršku da bismo kao specifična sveučilišna ustanova u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj mogli odgovoriti svim izazovima i zadaćama, koje pred nas stavlja Crkva u Hrvatskoj kao i društvo mlade nam demokratske države“.

U pobudnoj propovijedi nadbiskup Bozanić, govoreći o Sveučilištu, rekao je kako se “sveučilišno obzorje proširilo i raslojilo, ono za Crkvu, dakle za zajednicu vjernika, osobito vjernika studenata i vjernika profesora ostaje važnim područjem rada. Kako u prošlosti, tako i danas sveučilišta su mjesta gdje se uzajamno oblikuju znanost, kultura i društvo“. Uspoređujući prispodobu o zakonu i bližnjemu sa Sveučilištem, Veliki kancelar KBF-a pojasnio je da su u mnogim krajevima sveučilišta mjesta specijalističkih istraživanja koja – kao što to pokazuju najnoviji razvojni putovi koji se tiču biologije i genetike – sa sobom donose mnoštvo mogućnosti, ali i opasnosti. “Te i ine znanosti pokazuju da se valja suočiti s temeljnim pitanjima ljudskoga življenja. Jesmo li uistinu dalje od pitanja zakonoznanca: Tko je moj bližnji? Teško je govoriti o bližnjemu bez govora o odnosu čovjeka i Boga. Je li znanost uistinu odgovorila na pitanja: tko je čovjek i tko je Bog, da bi mogla govoriti o bližnjemu? Ne izgleda li nam prečesto da danas još nismo došli niti do toga pitanja zakonoznanca? Nismo li svjedoci da puno ljudi koji rade i na akademskome području sebi ne postavlja pitanje o svrsi i učincima svoga rada? Svaki takav razvojni put izazov je za vjernika i za Crkvu”, rekao je nadbiskup Bozanić, dodavši da dinamična promjena društva i ustrojbena preobrazba unutar samih znanosti, koja je u tijeku, u istraživanjima i u stjecanju znanja određuje zadaću ponovne vjerničke prisutnosti unutar sveučilišta. Zagrebački nadbiskup kazao je također da premda je povijest bila opterećena nerazumijevanjem između vjere i znanosti, od čega još osjećamo bolne posljedice, danas su sporna pitanja otklonjena. Od strane znanosti izostao je sveobuhvatni optimizam, prema kojemu bi ljudski um bio samodostatan u tumačenju i izgradnji svijeta, jer su ograničenja i opasnosti nama danas puno bliže negoli prethodnim naraštajima. Od strane Crkve i vjernika sve je jasnijim postao red spoznaje vlastit razumu kao i stanovita autonomija i sloboda znanosti, rekao je nadbiskup Bozanić.
U nastavku svoje homilije i govoru o sveučilištima, nadbiskup Bozanić govorio je o samom radu sveučilišta, rekavši: “Na sveučilištima živi svijest da je Europa kontinent sa svojim etičkim, kulturalnim i duhovnim vrijednostima. Sveučilišta nisu samo mjesta pružanja istraživačkih usluga ili agencije za zadovoljavanje potreba gospodarskoga rasta. Sveučilišta su mjesto duha i traženja istine“. Pri tome je nadbiskup spomenuo i Papinu misao da marginalizacija religija koje su pridonijele i pridonose kulturi i humanizmu, kojima se s pravom Europa ponosi, istodobno je nepravda i zauzimanje pogrešnoga gledišta. Europa je na toj kušnji da zanemari istinu svoje povijesti i svojih izvorišta, Hrvatska također, a Sveučilište u Zagrebu na kojemu studira i radi toliko katolika uistinu danas u našoj Domovini može biti savjest ovoga društva koje po mnogo čemu nije prostor susreta i zajedništva, uočavanja potreba i uvažavanje drugoga, poručio je nadbiskup Bozanić. Nakon popričesne molitve svi sudionici misnog slavlja zapjevali su himan “O dođi Stvorče, Duše Svet“, a nadbiskup Bozanić je zazvao blagoslov na novu akademsku godinu, profesore, studente i sve djelatnike Sveučilišta u Zagrebu.