Budi dio naše mreže
Izbornik

ZAGREBAČKA KORIZMA U ZNAKU KATOLIČKOGA SOCIJALNOG NAUKA Prva tribina Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve - Odgovornost vjernika u ekonomskim i političkim promjenama društva u tranziciji

Zagreb (IKA )

Zagreb, 11. 3. 1998. (IKA) - Korizmene tribine Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pod zajedničkim nazivom "Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu", koje za cilj imaju upoznati i proučiti socijalni nauk Crkve, kako bi, nadahnuti njime, članovi

Zagreb, 11. 3. 1998. (IKA) – Korizmene tribine Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pod zajedničkim nazivom “Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu”, koje za cilj imaju upoznati i proučiti socijalni nauk Crkve, kako bi, nadahnuti njime, članovi Crkve mogli potpunije djelovati u Crkvi i društvu, započele su 10. ožujka u Zagrebu. Socijalni nauk Crkve je “izazov za izgradnju civilizacije života, rada i ljubavi”, riječi su zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, kojima je otvorio rad Tribine, čiji su predavači bili pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. Stjepan Baloban i vjernik laik sindikalni djelatnik Stjepan Sever.
Ljudi očekuju brze promjene na socijalnom području, a malo se razmišlja o ljudima koji bi te promjene trebali ostvarivati, obzirom da je u mnogih prisutan mentalitet iz bivšeg sustava, istaknuo je dr. Baloban govoreći o “Izazovima i poticajima socijalnog nauka Crkve”, kako je bila i naslovljena prva u nizu korizmenih tribina. U novonastalim prilikama puno se očekuje od Crkve na socijalnom području te se traži njeno očitovanje glede različitih društvenih pitanja, stoga socijalni nauk Crkve postaje izazov Crkvi po kojem će se mjeriti njena vjerodostojnost, rekao je dr. Baloban. Očekivanja, po njemu, dolaze iz dvaju skupina. U prvu spadaju vjernici koji su zbog vjere u bivšem sistemu pretrpjeli razne nepravde, a u drugu oni koji su oštećeni u svojim pravima glede gospodarske pretvorbe. Crkva, međutim, ne može, po riječima dr. Balobana, pružiti gotova rješenja za složene socijalne i političke prilike u društvu, ali može upozoravati na nepravde unutar istog. Veliku važnost Crkva pridaje vjernicima laicima koji djeluju u konkretnim društvenim situacijama, imajući u njih povjerenje da mogu uspješno rješavati društvene probleme, zaključio je dr. Baloban.
“Iz kuta čovjeka oko nas”, kako je naslovio svoje predavanje, Stjepan Sever je upozorio na negativnosti liberalnog kapitalizma kojemu je “rad postao preskup” te ga seli u zemlje s jeftinom radnom snagom, zbog čega se na Zapadu javlja veliki broj nezaposlenih. Kako raste socijalna kriza, i socijalni nauk Crkve postaje sve aktualniji, istaknuo je Sever, rekavši kako mnogo ljudi u nas uopće ne zna što je to socijalni nauk Crkve, zbog čega treba raditi na upoznavanju javnosti sa socijalnim naukom, počevši od škola pa do propovjedaonica. “Nasititi čovjeka trajno, a ne povremeno”, glavna je misao Severa kad je u pitanju odnos socijalnog nauka i Caritasa, s kojim mnogi netočno poistovjećuju socijalni nauk. Davanje zajmova za radna mjesta i zemlju pomaže daleko više od povremenog dijeljenja odjeće i hrane, istaknuo je Sever. Predavač je na kraju rekao da se u razgovorima o socijalnoj problematici puno verbalizira, a potrebno je da socijalni nauk uđe u praksu, u sve sredine društva pri čemu treba ostvarivati i suradnju s sindikatima i političkim strankama, jer i u njima djeluju vjernici. Iz rasprave koja se razvila nakon predavanja, valja spomenuti misao nadbiskupa Bozanića, koji je istaknuo da Crkva ne može dati organizacijske forme društvu, ali može unutar sebe tražiti mogućnosti organiziranja, okupljajući one koji razmišljaju o društvenim pitanjima kako bi se sagledala situacija u kojoj živimo, sa ciljem da se vjernici osposobe kao građani djelovati u političkim i društvenim ustrojstvima – ustanovama, strankama, sindikatima – u duhu toga socijalnog nauka.