Istina je prava novost.

ZAGREBAČKI ISPRAČAJ AKADEMSKOG SLIKARA, KOLEKCIONARA BIZANTSKE UMJETNOSTI, GRKOKATOLIČKOG SVEĆENIKA ZLATKA LATKOVIĆA

Zagreb, 18. 2. 1999. (IKA) - Sprovodni obred u zagrebačkom ispračaju akademskog slikara, kolekcionara bizantske umjetnosti grkokatoličkog svećenika protojereja stavrofora križevačke eparhije Zlatka Latkovića predvodio je 17. veljače križevački biskup Sl

Zagreb, 18. 2. 1999. (IKA) – Sprovodni obred u zagrebačkom ispračaju akademskog slikara, kolekcionara bizantske umjetnosti grkokatoličkog svećenika protojereja stavrofora križevačke eparhije Zlatka Latkovića predvodio je 17. veljače križevački biskup Slavomir Miklovš s više svećenika svoje biskupije. Od pokojnika se uime svećenika te ostalih suradnika prijatelja i znanaca oprostio protojerej stavrofor Živko Kustić, a u ime zagrebačke župe rektor grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu mr. Nino Kekić. Misa zadušnica održana je u konkatedralnoj grkokatoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda. U subotu 20. veljače posmrtni ostaci protojereja stavrofora Zlatka Latkovića polažu se u obiteljsku grobnicu u Križevcima.
Protojerej stavrofor Zlatko Latković rođen je 1928. godine u Berkasovu kod Šida, od majke Olgice i oca Frane, vikara križevačke eparhije za cijelu Bosnu. Osnovnu školu završio je kod redovnica u Banjoj Luci, gdje je pohađao i gimnaziju. Kao gimnazijalac bio je zatvaran u doba NDH i kasnije u jesen 1945. godine, kada su ga tadašnje komunističke vlasti osudile zbog hrvatskog nacionalizima na 7 godina zatvorske kazne, od koje je odslužio 5 godina zatvora i 2 godine prisilnog rada. Studij teologije završio je 1956. godine na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Đakovu, a za svećenika je zaređen iste godine u konkatedralnoj grkokatoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Iste godine upisuje studij slikarstva u klasi prof. Ljube Babića na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, gdje je diplomirao 1961. Od 1957. upravitelj je grkokatoličke župe Stojdraga. Nakon prometne nesreće 1962. godine, za koju je smatrao da mu je bila namještena, odlazi na daljnje liječenje u Njemačku, gdje i ostaje sljedećih 20 godina. Od godine 1963. djeluje kao župnik u grkokatoličkoj župi sv. Nikole Čudotvorca u Berlinu. Godine 1981. vraća se u Zagreb djelujući kao liturg u župi sv. Ćirila i Metoda, a tri godine kasnije, 1984., započela je obnova liturgijskog pjevanja u spomenutoj župi. Utemeljio je muški pjevački zbor pod ravnanjem Branka Heraka. Godine 1987. sastavio je i tiskao pjesmaricu “Božanstvena liturgija. Napjevi za muški zbor”. Ostavio je neizbrisiv trag u likovnom izričaju, te je izlagao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je član HDLU-a u Zagrebu i udruge “Academia Italia”. Naslikao je više od 500 slika i grafika, koje su ukrasile i brojne crkve. Desetljećima se sustavno bavio bizantskom ikonografijom, sastavljajući svoje životno djelo “Ikonografija ikone”. Naslikao je veći broj ikona za ikonostase žumberačkih grkokatoličkih župnih crkava u Mrzlom Polju, Pećnom, Stojdragi i Grabru, kao i ikonostas u kapeli za istočno bogoslužje u bazilici sv. Nikole Čudotvorca u talijanskom Bariju. Godine 1987. objavljena je knjiga “Sveta liturgija, Evanđelja i poslanice s ostalim promjenjivim dijelovima” s njegovim ikonografskim slikovnim prikazima. Zlatko Latković iznenada je preminuo 10. veljače, u 70. godini života, u Klinici “Magdalena” u Krapinskim Toplicama.