Banja Luka, 22. 2. 1999. (IKA) – Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić boravio je od 20. do 21. veljače u dvodnevnom posjetu banjolučkoj biskupiji. Na graničnom prijelazu s Republikom Srpskom nadbiskupa Bozanića dočekao je banjolučki biskup Franjo Komarica. Na putu prema Banja Luci nadbiskup Bozanić i biskup Komarica pohodili su neke župe, među kojima Gradišku, kojom upravlja Pero Ćolić, oteti samostan sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Aleksandrinovcu u kojem je sada starački dom, župu Trn kojom sada upravlja fra Dujo Ljevakčija čija je crkva u potpunosti srušena, a zapaljeni župni stan se obnavlja, crkvu u Petrićevcu miniranu i potpuno uništenu 1995. godine i samostan iz kojega gvardijan fra Tomislav Jurić i pet franjevaca služe župe iz kojih su vjernici u tijeku svibnja 1995. godine protjerani, a crkve i kapele porušene. Prema neslužbenim podacima, na “srpskom” području banjolučke biskupije živjelo je 36.000 Hrvata, a danas ih je svega oko 7 tisuća. U banjolučkoj biskupiji u tijeku rata uz biskupa Komaricu ostalo je 15 svećenika i 11 redovnica, a danas u dvadesetak župa djeluje 20 svećenika i 17 redovnica. Najteži je problem i Hrvatima i Srbima slabo gospodarstvo, jer je u ovome trenutku do zaposlenja gotovo nemoguće doći. Plaće su oko 300 konvertibilnih maraka, a najlošije prolaze umirovljenici čije mirovine nisu dovoljne ni za pokrivanje režija.
Po dolasku u Banja Luku nadbiskup Bozanić i biskup Komarica pomolili su se u katedrali sv. Bonaventure za sve pokojne, poginule kao i za potrebe banjolučke biskupije. Nakon uvodnog pozdrava biskupa Komarice u biskupskom ordinarijatu, nadbiskup Bozanić susreo se sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, a bili su nazočni i brojni župnici toga kraja. Nadbiskup im se obratio prigodnim riječima, a svaki od župnika govorio je o stanju u svojoj župi.
Bratski pohod nadbiskupa Bozanića banjolučkoj Crkvi nastavio se u nedjelju 21. veljače misnim slavljem u banjolučkoj katedrali, koje je predvodio nadbiskup Bozanić u zajedništvu s biskupom Komaricom i više svećenika. Na početku misnoga slavlja biskup Komarica zaželio je dobrodošlicu nadbiskupu Bozaniću u ime vjernika svoje biskupije. Istaknuo je da su se vjernici na tom području uvijek zauzimali za mirotvorstvo, te su ga – potaknuti Kristovim evanđeljem, živjeli nikad ne primjenjujući nasilje. Biskup Komarica podsjetio je i na povijesnu povezanost banjolučke biskupije sa zagrebačkom nadbiskupijom. “Ovo nije prvi put da pastir starodavne zagrebačke nadbiskupije dolazi u Banja Luku. Mi smo prije nekoliko godina imali susret s nezaboravnim kardinalom Franjom Kuharićem, koji nas je više puta obišao. Polovica današnje banjolučke biskupije u tijeku više od 600 godina pripadala je zagrebačkoj nadbiskupiji. Zagrebački nadbiskupi i biskupi uvijek su imali srca i za gladne i za obespravljene i za prognane s područja šire banjolučke regije”. Obraćajući se zagrebačkome nadbiskupu biskup Komarica istaknuo je “molimo i tako se liječimo duhovno od napasti mržnje, osvete i neprijateljstva prema bratu čovjeku”. Govorio je i o stanju mladih na tim prostorima. “Iako ovdje nema mladih, nema mladih bračnih parova, morali su otići, ne sumnjamo da Bog vodi korake povijesti svakog naroda, a dakako i svoje Crkve. Uvjereni smo da će Banja Luka uvijek trebati mirotvoraca, da Banja Luka bez mirotvoraca može biti samo nesretna. Naši sugrađani sve više prepoznaju dragocjenu ulogu katolika. To nas dakako veseli, ali i zadužuje da i dalje uporno ostajemo na ovom putu”.
U pozdravnim riječima nadbiskup Bozanić istaknuo je: “Danas sam hodočasnik. Hodočastim ovoj Crkvi koja živi u gradu Banjoj Luci, Crkvi banjolučke biskupije. Svetima ove Crkve kako bi to rekao sv. Pavao”. “Znamo da ste u teškim momentima ostali vjerni Bogu”, dodao je nadbiskup Bozanić i nastavio “zato kao hodočasnik dolazim s posebnim poštovanjem i zahvalnošću da Bogu ovdje kažemo hvala i da zajedno s vama molimo, jer vjerujemo da je Bog s nama, jer Bog ljubi svakoga koji želi činiti dobro”. U propovijedi je nadbiskup Bozanić sve nazočne ohrabrio i potaknuo da u godini Boga Oca žive i u djelo provode ljubav Boga Oca. U misnom je slavlju sudjelovalo mnoštvo vjernika, među kojima i vjernici iz Presnače, koji su došli u narodnim nošnjama svoga kraja. U prikaznom ophodu nadbiskupu Bozaniću uručeni su darovi, simboli dobrodošlice, ali i obilježje tamošnjih katolika. Prinesen je kruh, dio narodne nošnje – tzv. priglavak što je poseban znak gostoprimstva, slika katedrale sv. Bonaventure, rad Irme Markulin, i povijesna karta banjolučke regije. Nakon misnoga slavlja nadbiskupa Bozanića su ispred katedrale dočekali vjernici, a pred ordinarijatom su mu mladi banjolučke biskupije otpjevali nekoliko duhovnih šansona. Nadbiskup se zatim susreo s predstavnicima župnih vijeća, koji su ga upoznali s prilikama u kojima žive tamošnji katolici. U poslijepodnevnim satima nadbiskup Bozanić obišao je gradsku župu u kojoj je kršten zauzeti katolički laik dr. Ivan Merz, razorenu župu Presnače gdje su ubijeni župnik Filip Lukenda i s. Cecilija Grgić, trapistički samostan Marija Zvijezda u kojem danas živi samo pet trapista, obnovljeni samostan Klanjarteljica Krvi Kristove i župu na Budžaku, te na kraju zgradu ordinarijata koju sada obnavlja Europska unija. Prije povratka nadbiskupa Bozanića u Zagreb, biskup Komarica dao je izjavu za novinare. Istaknuo je znakovitost pohoda nadbiskupa Bozanića Banjoj Luci. Posebno se osvrnuo na solidarnost Crkve te dodao: “Posebno bih volio da se i hrvatski političari malo više Hrvatske imaju ti ljudi pravo i dužnost brinuti se za Hrvate izvan Hrvatske, ali mi u Bosni i Hercegovini imamo predstavnike hrvatskog naroda koji također imaju pravo i sigurno i mogućnost da se malo više pobrinu za Hrvate kojima je rodni kraj Banja Luka i banjolučka regija. Mi i ovom zgodom palimo sijalicu svoje nazočnosti ovdje, šaljemo SOS signale: Tu smo, želimo ne sramotiti svoj narod ničim, nego pokazati pravo lice svoga naroda i svoje Crkve, konstruktivno, mirotvorno, svojim sugrađanima i svim ljudima dobre volje. Nadamo se da će nam dobronamjerni ljudi iz hrvatskog naroda i iz drugih naroda učinkovito pomoći kako bismo bili što učinkovitiji i mi sami”. Istaknuvši da je u Banjoj Luci “našao Crkvu koja svijetli, Crkvu koja svjedoči, Crkvu koja se ne treba sramiti svog djelovanja i nastojanja u teškim vremenima rata kroz prošle godine”, nadbiskup Bozanić kazao je novinarima da je ta Crkva otvorena prema budućnosti, ali da ona treba i pomoć. Također je izrazio poštovanje i želju da “i drugi što bolje upoznaju situaciju mjesne Crkve kako bismo više pojačali naše zajedništvo”.