Zagreb, (IKA) – Zahvalnicu na završetku 280. zavjetnog hodočašća grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj u Mariju Bistricu, te za uspješan pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj u zagrebačkoj katedrali u ponedjeljak 12. rujna predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su bili zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelko Košćak, biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markić, zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb Zvonimir Sekelj, te još dvadesetak svećenika, uglavnom zagrebačkih župnika. Na početku mise kardinal Bozanić istaknuo je kako je i za vrijeme Papina pohoda i sada Zagreb pokazao svoju odanost Crkvi, odanost i blizinu prema Blaženoj Djevici Mariji.

U homiliji biskup Gorski poručio je kako se “ne smije dopustiti da pohod pape Benedikta XVI. zasjeni bujica zbivanja u kojima nam se servira izokrenuta slika stvarnosti” te podsjetio kako nam je susret s Papom otvorio oči na mnogim područjima našega života. “U tom susretu na površinu su isplivale mnoge naše prikrivene ili natkrivene zbilje o kojima valja razmišljati. Pred papom intelektualcem najednom su stali mnogi umovi dotaknuti jednostavnošću riječi i dubinom misli. Pred Papom koji skrušeno kleči pred Presvetim ostali su zatvorenih usta mnogi kojima je vjera slaba, ili koji Crkvu gledaju samo kao ljudsku ustanovu. Pokazalo se da u svim strukturama našeg društva, pa i tamo gdje bi najmanje očekivali postoje ljudi vjernici. I ako možda i nisu praktični vjernici, ljudi koji prepoznaju svoj čas, kada žele i znaju da moraju dati sve od sebe. Radujemo se što po njima Crkva svugdje prisutna, što Krist djeluje i tamo gdje to na prvi pogled i ne vidimo. Na taj način evanđelje prožima kulturu, društvo i politiku”, istaknuo je biskup Gorski.

Osvrnuvši se posebno na susret Pape i mladih, biskup je upitao zašto su se mladi veselili, zašto su deseci tisuća u savršenoj tišini šutjeli. Ne zbog Pape, nego zbog spoznaje da su u Kristovo ime tu, da kleče pred svojim Bogom i Spasiteljem, zbog spoznaje prisutnosti Svetoga u prostoru buke, podsjetio je, te istaknuo kako je to bilo moguće ostvariti jer su to oni isti naši mladi koji su se susretali po vjeronaučnim i molitvenim susretima, koji su i prije nedjeljom sudjelovali na misi, koji su se za susret pripremali katehezama i klanjanjima u svojim župnim zajednicama, koji su prošli susrete u pastoralnom centru, koji su bili na sinodalnom putu Zagrebačke nadbiskupije. “Odjednom postajemo svjesni kako je rad dug jedno desetljeće počeo davati plodove vjere. Potreban je dugotrajan rad, potrebna je čvrsta vjera, i nesebična ljubav da bi ono što sadimo rodilo plodom. Zato ne štedimo vrijeme i ne štedimo sebe u tom radu”, pozvao je biskup te zahvalio svećenicima koji su mladima poklonili povjerenje, omogućili im da se razviju, kreativno izraze i na najbolji mogući način javnim skupom ispovjede svoju vjeru. Istaknuo je kako je upravo vjera mladih bila pokretač za mnoge vjernike, napose Zagrepčane koji su unatoč nesigurnom vremenu željeli sudjelovati zajedno s Papom u nedjeljnom slavlju na hipodromu. To je vjera koja je prkosila kiši, umoru, zlogukim očekivanjima. Vjera koja je ganula u srce sve prisutne. Vjernici i mladi i stariji tih su dana dali najbolji odgovor svim kritikama i pokazali da je najbolji odgovor svijetu – odgovor vjere. Povijest je po tko zna koji puta potvrdila da pred iskreno ispovjeđenom vjerom šute i oni koji ne vjeruju. Pokazalo se da oni koji su Bogom vođeni u desecima tisuća mogu provesti desetke sati zajedno bez nemira, bez sukoba u radosnoj pjesmi i tišini sabranosti, rekao je biskup, istaknuvši da su Crkva i Zagreb pružili sebi i svijetu novo lice, do tada skriveno, nepoznato, ali novo lice Crkve i društva. “Mi s pravom želimo ne samo jedan proplamsaj nego da nam Grad uvijek bude takav, širok u prihvaćanju, odgovoran u djelovanju, čestit u ponašanju, želimo kao vjernici da nam naša domovina bude takva, i s pravom to očekujemo i s pravom se za to zalažemo. Želimo da u takvom ozračju žive obitelji i odrastaju djeca i mladi”, zaključio je biskup.
U tijeku misnog slavlja biskupi i svećenici imali su misnice pripremljene za misno slavlje na hipodromu, a koristio se prvi puta i kalež kojeg je zagrebačkoj katedrali darovao Papa. Misno slavlje pjevanjem je uveličao zbor iz župe sv. Nikole Tavelića.