Beč, (IKA) – Vjernici Križevačke eparhije, na čelu s križevačkim vladikom Nikolom Kekićem hodočastili su 4. i 5. studenoga na grob austrijske carice i hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije Habsburg-Lothringen (1740.-1780.), na temelju čije odredbe je papa Pio VI. bulom „Charitas illa” 17. lipnja 1777. dokinuo Marčansku i kanonski utemeljio novu Križevačku biskupiju za sve grkokatolike na našim prostorima sa sjedištem u Križevcima. Carica Marija Terezija, koja je zdušno podržavala grkokatoličkog vladiku Bazilija Božičkovića u njegovim nastojanjima očuvanja i unaprjeđenja Grkokatoličke Crkve, koja je nastala sklapanjem crkvenog zajedništva još 1611. godine pod nazivom Marčanska eparhija, velikodušno je tako osigurala pravni ustroj i budući život grkokatolika.
U hodočašću je sudjelovalo stotinjak vjernika iz Zagreba, Jastrebarskog, Žumberka i drugih krajeva te Katedralni zbor iz Križevaca. Prvoga dana hodočasnici su pohodili Željezno (Eisenstadt), glavni grad austrijske pokrajine Gradišće (Burgenland), gdje već oko 500 godina žive Hrvati koji su tamo doselili u bijegu od Turaka. Hodočasnike je primio i pogostio mjesni biskup Egidije Živković, gradišćanski Hrvat, provevši ih jedinstvenom crkvom Bergkirche u kojoj su svojevremeno svirali svjetski poznati skladatelji Josef Haydn i Ludwig van Beethoven. U crkvi je i grob Josefa Haydna te jedinstveni labirint postaja Križnoga puta s kipovima u ljudskoj veličini. Dan je završio arhijerejskom liturgijom koju je u susjednom Trajštofu (Trausdorf), u župnoj crkvi Sv. Lovrinca, služio vladika Kekić, zajedno s mons. Živkovićem te svećenicima dr. Zvonimirom Kurečićem (prebendar), o. Mihajlom Simunovićem (Križevci), o. Milanom Stipićem (Jastrebarsko, Kričke), o. Ivanom Radeljakom (duhovnik sjemeništa), o. Romanom Stupjakom (novoprezbiter), rimokatoličkim svećenicima mr. Željkom Odobašićem (župnik Trajštofa), Štefanom Vukićem (biskupski vikar), Davidom Granditsom i fra Božidarom Blaževićem. Pjevao je Katedralni zbor pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića, a poslanica (podđakon Livio Marijan, kancelar) i evanđelje (vladika Kekić) pjevali su se na gradišćansko-hrvatskoj čakavštini, kako je uobičajeno u hrvatskim župama u Gradišću.
U homiliji vladika je ocrtao povijesni hod Križevačke eparhije i približio bitne značajke bizantskog obreda i Liturgije sv. Ivana Zlatoustoga. Istaknuo je kako su Gradišćanski Hrvati, baš kao i grkokatolici u Hrvatskoj, dragocjena kap u slapu šire zajednice koji obogaćuju raznolikošću zemlje u kojima žive.
Cijelom događaju osobit je značaj pridodala i nazočnost dr. Vesne Cvjetković, veleposlanice Republike Hrvatske u Austriji, koja se poslije liturgijskog slavlja nakratko susrela s vladikom Kekićem i biskupom Živkovićem. Poslije liturgijskog slavlja uslijedilo je bratsko druženje uz večeru u župnoj dvorani gdje su izmijenjeni darovi.
Sutradan, u nedjelju 5. studenoga, hodočasnici su se uputili u Beč, glavni grad Austrije, a i nekadašnje Habsburške monarhije, koji osim što je svjetska i europska metropola, također je vrlo značajan za povijest i kulturu hrvatskih zemalja, pa i grkokatolika na području Hrvatske i drugih zemalja u regiji. Nakon posjeta grkokatoličkoj crkvi Sv. Barbare, koja je i sama započela svoj povijesni hod zaslugom križevačkih biskupa, zatim bečkoj prvostolnici Sv. Stjepana i kratkog razgledavanja starog središta Beča, svi su se okupili u kapucinskoj crkvi Gospe od Anđela. Vladika je služio arhijerejsku liturgiju za pokojnu caricu i kraljicu Mariju Tereziju i propovijedao o temi evanđeoskog odlomka Dvadeset i druge nedjelje po Duhovima, o siromašnom Lazaru i bogatašu, potaknuvši sve na međusobnu solidarnost i suosjećajnost. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor. Po završetku liturgije svi zajedno su se uputili u grobnicu ispod crkve, gdje je ispred monumentalne grobnice Marije Terezije služena panahida (molitveni spomen).