Zagreb, (IKA) – Članovi Komisije „Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine okupili su se 6. svibnja u središtu Banjolučke biskupije na obilježavanju 20. obljetnice osnutka Komisije. Njima su se pridružili i članovi istih komisija Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije. Na jubilarnoj sjednici sudjelovao je i poseban gost kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog Vijeća „Justitia et pax”, a sada predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice. Sa svoga zajedničkog zasjedanja sudionici su uputili izjavu crkvenoj i sveopćoj javnosti.
Promičući pravdu i mir, u duhu Evanđelja i društvenog nauka Katoličke Crkve, biskupi su zajednički i pojedinačno “apelirali i zauzimali se da do rata ne dođe, da se zaustavi nametnuti rat i da se uspostavi pravedan i trajan mir za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. Konstantno su se zauzimali za temeljna ljudska i građanska prava i slobode svih naroda i vjera. Dizali su odlučno svoj glas protiv svih vrsta ratnih i poratnih zločina i nasilja”, navodi se u izjavi.
I tijekom poslijeratnih godina i desetljeća biskupi BK BiH su “upozoravali na nametnuti kontrolirani i dozirani kaos u nepravedno uređenoj, nefunkcionalnoj i preskupoj državnoj tvorevini, gdje nije bilo moguće ostvariti ni osigurati potrebni napredak i sigurniju budućnost za sve narode i građane BIH”.
Rat koji je stotine tisuća građana protjerao iz njihovih kuća, uništio im živote i imovinu, bio je projekt države ili država. “Zato obnova kuća, povratak, stvaranje uvjeta za normalan život isto tako treba biti projekt države ili država. Komisija je smatrala i smatra kako nitko, u ime bilo kojih ciljeva, nema pravo proglasiti povratak prognanih završenim dok se ne provede Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma i dok i prognani Hrvati – katolici ne dobiju iste uvjete – kao i drugi – za svoj održivi povratak”, ističu biskupi.
Biskupi sve odgovorne potiču da odlučnije pristupe korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina. Bosnu i Hercegovinu međunarodna je zajednice kao , svoj „semiprotektorat” ostavila tijekom svih poratnih godina da bude „prostor nesigurnosti” umjesto zone mira. Svakom humanom čovjeku zasigurno je jasno kako održavanje ovakvog „kontroliranog kaosa” u BiH “predstavlja latentnu opasnost ne samo za stabilan mir u ovom dijelu Europe nego i za svjetski mir”, ističe se u izjavi.
Također i ovaj put Komisija ponavlja činjenicu da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio Katoličke Crkve na cijelom europskom kontinentu. Uz izraze zahvalnosti Svetom Ocu i Svetoj Stolici te biskupima, u izjavi se zahvalnost izriče i europskim političarima, osobito onima iz Hrvatske i Slovenije, koji su pridonijeli stvaranju „Izvješća” Europskog parlamenta od 20. veljače 2017. o aktualnoj situaciji u BiH. U njemu je izražena spremnost da se državi BiH učinkovitije nego ranijih godina pomogne u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji.
Izjavu su potpisali predsjednici triju komisija: nadbiskup Stanislav Zore, biskup Vjekoslav Huzjak i biskup Franjo Komarica.