Nakon zajedničke molitve koju je pripremila i predmolila splitska vjeroučiteljica Maja Rončević, u drugi radni dan sudionike je uvela viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić.

Prvo tematsko predavanje pod nazivom „Ravnatelj online“ održao je Tomislav Filić, ravnatelj OŠ Augustina Harambašića u Zagrebu i vjeroučitelj po struci. Filić je podsjetio na mnogovrsnost ravnateljskih poslova koji su vezani uz organizaciju rada odgojno-obrazovne ustanove te pedagoške, pravne, ekonomske i zastupničke poslove. Sudionike je upoznao s različitim razinama komunikacije između ravnatelja i ostalih dionika u odgojno-obrazovnom sustavu kao što su učenici, učitelji, ostali djelatnici, kolegiji, timovi, Vijeće roditelja, Školski odbor, te dionici izvan ustanove poput roditelja, predstavnika resornog Ministarstva, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. Prema njegovim riječima, u obim ravnateljskih poslova spada i povremena komunikacija s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, centrima za socijalnu skrb, ostalim obrazovnim ustanovama, lokalnom i regionalnom upravom, sportskim društvima, župama, civilnim udrugama i sl. Kako je sam rekao, od pojave pandemije te potresa u sjevernim dijelovima zemlje, ravnatelji na poseban način moraju voditi brigu o sigurnosti odvijanja života i rada u ustanovama kojima upravljaju.

„Zbog čestih organizacijskih promjena održavanja nastave i cjelokupnog rada, dodatno opterećenje stvaraju i sve češći zahtjevi roditelja vezani uz sigurnost školske zgrade, kvalitetu izvođenja radova na obnovi nakon potresa, provođenje epidemioloških mjera, način organizacije i kvalitete nastave na daljinu, organizaciju nastave u školi i sl. Tu su i pojedinačni dopisi roditelja upućivanih školi ili nadležnim institucijama vezani uz nezadovoljstvo školskom prehranom, štetnosti nošenja zaštitnih maski te prijedloge za održavanje nastave na daljinu za pojedine razredne odjele ili učenike. Upravo je zbog toga ravnatelj Filić skrenuo pozornost na „potrebu svjedočenja blizine i naše spremnosti biti tu za druge kroz iskazivanje naše potpore, podrške, razumijevanja, ohrabrenja i savjetovanja“. Na poseban nas način, kako je kazao, aktualno vrijeme poziva na ponovno otkrivanje ljepote i mudrosti kršćanske tradicije vršenja tjelesnih i duhovnih djela milosrđa te dobrote koju kroz njih možemo iskazivati. Filić je također predložio suradnju Nacionalnog katehetskog ureda HBK i drugih nadležnih institucija kroz organiziranje stručnih usavršavanja za ravnatelje na kojima bi se osposobljavali za vođenje ustanova na principima bogate kršćanske tradicije vođenja ljudi i upravljanja dobrima, poput one benediktinske.

Drugo predavanje pod nazivom „Govorne kompetencije u nastavi na daljinu“ održao je dr. sc. Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže. Govoreći o trendu napuštanja tradicionalnih obrazovnih paradigmi uslijed pandemije koronavirusa, dr. Kovačić je kazao kako su brojne ustanove morale prilagoditi nastavu novim tehnikama, načinima i postupcima stjecanja znanja.

„S obzirom da je poučavanje i učenje proces interakcije u kojem učenici uz podršku nastavnika samostalno usvajaju određene forme znanja, za postizanje refleksivnosti i metakognicije trebalo se prilagoditi novom konceptu komunikacijskog kanala. Učionicu i izravan kontakt s učenicima zamijenila je virtualna javna zona komunikacije u kojoj nastavnik i učenici komuniciraju (ne)izravno putem online platformi. Iz kontroliranog prostora gdje je nastavnik mogao utjecati na načine primanja poslane poruke i rješavati barijere u komunikacijskom kanalu te utjecati na angažiranost i motiviranost učenika, komunikacija je preseljenja u novu nastavnu formu. U takvim okolnostima komunikacijske kompetencije ne uključuju više samo lingvističku, već i ostale sociolingvističke i konverzacijske vještine“, kazao je dr. Kovačić.

Prema njegovim riječima, od vjeroučitelja i ostalih prosvjetnih radnika očekuje se ovladavanje komunikacijskim kompetencijama govorenja, slušanja i uvjeravanja koje se mogu svesti na njih 11. Ponajprije je potrebno primjereno i zanimljivo obraditi temu te ju angažirano prenijeti učenicima. Za to je važna priprema i raspoređivanje govora te sposobnost nastupa, uz konstantno zaokupljanje pozornosti učenika i poticanje istih na razmišljanje. U službi toga je i jasno strukturiranje tj. pronalaženje učinkovitog obrasca nastave. S tim je povezano dobro razrađivanje ideje pomoću dodatnih materijala i izvora informacija koji će činjenice međusobno učvrstiti logičkim vezama. Jedna od kompetencija vezana je i uz motivirajuće zaključke tj. sažetke na kraju sata koji podsjećaju na bit teme. Posebno je važna jezična kompetencija koja govorniku pomaže kod točnog i jasnog izražavanja kroz iznadprosječno vladanje materinskim jezikom i poznavanje istančane razlike u terminima. Kao početni zahtjev predavač je naveo zdrav i kultiviran glas s primjernim tonom i glasnoćom. Uz onu verbalnu ide i neverbalna komunikacija koja podrazumijeva govor tijela, izgled, geste, mimiku lica i kontakt očima. Važna kompetencija je i vjerodostojnost koja potiče kritičko razmišljanje. Kod vjeroučitelja je to osobno svjedočanstvo življenja koje im pomaže da uvjerenja, vrijednosti i stavove koje promiču potaknu vjeroučenike na kritičko razmišljanje. U komunikacijsku kompetenciju spada i vješta uporaba vizualnih pomagala kao aktualizacija zanimljivog sadržaja kojom se privlači pozornost slušača. Kao posljednju kompetenciju predavač je naveo uvjerljivost i kompetentnost za što je važno kontinuirano vježbanje i usavršavanje. Prema njegovim riječima, cilj govornika je poučiti slušatelja, ali ga i zabaviti i/ili ganuti, što je još u antičko vrijeme definirao Ciceron. Pri kraju predavanja dr. Kovačić je predložio i demonstrirao nekoliko vježbi za vokalnu higijenu. Pri tome je istaknuo kao pozornost treba usmjeriti na jačinu glasa, intonaciju, artikulaciju, tempo, disanje i dikciju.

Nakon zanimljive i dinamične tematske rasprave po održanim predavanjima te pauze za ručak, poslijepodnevni dio drugog dana Škole protekao je u znaku dijeljenja primjera dobre prakse u kojima je sedam vjeroučitelja/ica putem video prezentacije uputilo na prednosti i nedostatke pojedinih oblika online komunikacije. Vesna Avsec prikazala je način artikulacije sata putem različitih digitalnih platformi kao što su Google učionica, Google meet i digitalni alat Nearpod. Gabi Tomašić se osvrnula na izazove online nastave u razrednoj nastavi kroz navođenje poteškoća u radu na daljinu koristeći komunikacijske kanale kao što su Viber i e-pošta. Svetlana Ćurković i Nives Vilić predstavile su iskustvo rada u nastavi na daljinu i načine komuniciranja kroz prikaz primjera dobrog i lošeg načina komuniciranja te iskustva komuniciranja s učenicima preko različitih komunikacijskih kanala poput WhatsAppa, e-pošte, Yammera i MS Teamsa. Ana Volf podijelila je svoje iskustvo rada online prema Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama kroz slanje „uosobljenih“ materijala, prilagodbu zadataka, uputa i pojašnjenja, postupno uvođenje digitalnih alata, dijeljenje sadržaja i vrednovanje online nastave. U temi „Bliskost u nastavi – uživo i na daljinu“ Josip Štefanac podijelio je svoja iskustva online nastave kroz korištenje videopoziva i videoprijenosa, uključivanje studenata praktikanata u online nastavu te online pripremu učenika za vjeronaučnu olimpijadu. Marina Živić prikazala je komunikaciju s roditeljima u online okruženju koja bi, bez obzira na vrstu tehničkog medija, trebala biti jasna, otvorena i dvosmjerna. Tomislava Milušić protumačila je što učiniti kada internetska veza nije pouzdana te se cijela komunikacija svede na slanje kratkih i jasnih poruka i zadataka.

Ovogodišnja Katehetska ljetna škola okončana je kratkim zaključkom, zahvalom organizatora svim sudionicima te brojnim komentarima vjeroučitelja kojima su izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom skupa.