ZAKLJUČENJE GODINE VELIKOGA JUBILEJA U ZAGREBAČKOJ NADBISKUPIJI
Zagreb
“Nije dovoljno da smo jednom upoznali Isusa. Potrebno je prepoznavati ga svakog dana tamo gdje se objavljuje, jer njegova nazočnost u svijetu pobuđuje uvijek novo traženje. Pravu vjeru karakterizira dinamizam koji potiče da napredujemo u spoznavanju Isusa, a u Isusu njegovog i našeg Oca i Oca svega stvorenja”, rekao je, između ostaloga, u svojoj propovijedi nadbiskup Bozanić na zatvaranju Svete godine u zagrebačkoj katedrali.
Zagreb, 5. 1. 2001. (IKA) – Sveta godina Velikoga jubileja u Zagrebačkoj nadbiskupiji zaključena je u predvečerje Bogojavljenja danas 5. prosinca svečanim ophodom i euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici. Ophod oko katedrale s upaljenim svijećama predvodili su vjernici laici, predstavnici župnih zajednica grada Zagreba i predstavnici dekanata Zagrebačke nadbiskupije iza kojih je išlo tridesetak dijecezanskih i redovničkih svećenika, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić, apostolski nuncij u RH Giulio Einaudi te zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić. U katedrali je nadbiskup Bozanić blagoslovio vodu te predvodio svečano euharistijsko slavlje. Nakon Evanđelja naviješten je datum Uskrsa kojemu su usmjerena i u kojemu imaju svoj vrhunac ostala slavlja liturgijske godine. “Danas bogoslužjem Bogojavljenja zahvaljujemo Bogu za dar Isusa Krista rođenog u Betlehemu prije 2000 godina i trajno prisutnom u Crkvi po pashalnom misteriju”, istaknuo je na početku propovijedi zagrebački nadbiskup. Prema njegovim riječima, misni evanđeoski odlomak o poklonstvu Mudraca Matej stavlja na početak svog Evanđelja zbog dvije namjere. Prva mu je namjera bila pokazati kako Evanđelje predstavlja spasenje koje Bog nudi čitavom čovječanstvu, a ne samo izraelskom narodu. Druga namjera Matejeva je razjasniti onima koji žele slijediti Isusa u Crkvi, da vjera traži ozbiljan i zauzet hod, da Isusovo rođenje – koje je samo po sebi događaj mira – dovodi u stvarnosti do sukoba: između ljubavi i mržnje, dobra i zla, istine i laži. Iz evanđeoskog odlomka propovjednik je izvukao dva značenja i poziva: prvo je da se Bog objavljuje i priopćava onome tko ga uporno traži. “Nije dovoljno da smo jednom upoznali Isusa. Potrebno je prepoznavati ga svakog dana tamo gdje se objavljuje, jer njegova nazočnost u svijetu pobuđuje uvijek novo traženje. Pravu vjeru karakterizira dinamizam koji potiče da napredujemo u spoznavanju Isusa, a u Isusu njegovog i našeg Oca i Oca svega stvorenja”, rekao je nadbiskup upozorivši kako je osobito danas, kad vjernik mora slijediti Isusa usred mnoštva različitih i suprotnih poruka, potrebno produbiti upoznavanje Pisma i neprestano ga razmatrati. Drugo je značenje evanđeoskog odlomka da u mjeri u kojoj rastemo u spoznaji tajni Boga i Evanđelja, postajemo sposobni otkrivati vrijednosti koje postoje u čovječanstvu, promicati ih, biti optimisti u odnosu na znanost i kulturu, kad one predstavljaju istinsko traženje istine. Proglas o zaključenju godine Velikoga jubileja u Zagrebačkoj nadbiskupiji pročitao je biskup Vlado Košić. “Zahvalni smo Gospodinu za sve primljene milosti u Svetoj godini. Uz tradicionalne znakove – sveta vrata, hodočašća i oproste – Papa nas je pozvao i na nove znakove Jubileja: spomen mučenika, čišćenje spomena i ljubav”, ističe se, među ostalim, u Proglasu. Nadbiskup Bozanić je potom predstavnicima župnih zajednica grada Zagreba i dekanata Zagrebačke nadbiskupije predao blagoslovljenu vodu i Proglas. (i01087hr/kj)