Zagreb, (IKA) – U organizaciji Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u petak, 11. rujna u samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu održana je konferencija za novinare na kojoj je najavljen program zaključne proslave 800. obljetnice postojanja Franjevačkog reda od 17. do 19. rujna u Zagrebu.
Govoreći o programu proslave, Stjepan Lice najavio je koncert koji će se održati u četvrtak 17. rujna u 20 sati u crkvi Svetoga Križa u Sigetu. U programu će nastupiti Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski”, klapa Nostalgija, Novo svitanje, Nonet franjevaca konventualaca, VIS Prijatelji, glazbenici Berislav Blažević, Andelko Igrec, Emilio Kutleša, solisti Ana Lice, fra Ivan Matić, fra Šimun Šito Ćorić, te glumci-recitatori Nada Subotić i Rene Medvešek. Voditelji koncerta bit će Tanja Popec, Anja Šovagović Despot i Joško Ševo, redatelj je Krešimir Dolenčić, a autor tekstova je Stjepan Lice i suradnici. Tijekom programa nastojat će se na jednostavan način izreći neke elemente povijesti Franjevačkog reda, osnovne naznake franjevačke duhovnosti, napose povijest franjevačke obitelji u našim krajevima, s time da je posljednjih pedesetak godina izraženije naglašeno. Sve će biti prožeto s mnogo isključivo franjevačke glazbe koja je nastala na ovom području koju su stvarali članovi franjevačke obitelji i pridruženih njoj. Tijekom programa također će se osvrnuti na nastanak prijevoda Biblije.

Drugog dana proslave, u petak 18. rujna od 20 do 24 sata također u crkvi Svetoga Križa održat će se klanjanje koje će predvoditi fra Zvjezdan Linić.

Vrhunac proslave bit će u subotu, 19. rujna kada će u 10 sati svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali zajedno s nadbiskupima i biskupima Hrvatske i Bosne i Hercegovine predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Lice je istaknuo kako je u prigodi proslave objavljen CD-ROM „Vječni zaljubljenik” Yvesa Ivonidesa, a slijedećih dana će iz tiska u izdanju Alfe izaći opsežno izdanje „Franjo u hrvatskom pjesništvu”.

Provincijalna glavarica Hrvatske provincije sv. Maksimilijana Kolbea franjevki misionarki iz Asiza s. Anica Jureta dala je prikaz priprave za ovaj jubilej u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istaknula je kako je prema odluci Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne Hercegovine samostanima i crkvama hodočastio Križ sv. Damjana. „Željelo se stoga da se u ovoj jubilarnoj godini obnova dogodi u nama i našim zajednicama koja će biti korisna i za cijelu Crkvu i za svijet u kojem živimo”, rekla je s. Anica. Križ je svoje hodočašćenje započeo u Zagrebu, 29. studenoga, a u zagrebačkoj regiji posebno je bio dojmljiv Križni put za mlade na Žalosni petak, te Križni put na Cvjetnicu na Ksaveru kojeg je predvodio kardinal Bozanić.
S. Anica spomenula je i materijal za Vjeronaučnu olimpijadu objavljen u Malom koncilu, potom izdanje zbornika o studijskim danima o Spisima sv. Franje.
Spomenula je i proslavu koja se u organizaciji Južnoslavenske konferencije franjevačkih provincijala održala 30. kolovoza u Podmilačju, te druga događanja koja su obilježila jubilarnu godinu.

O počecima Franjevačkog reda i njegovu razvoju tijekom osam stoljeća govorio je provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Đuro Hontić. On je naglasio kako se ovim obilježava 800 godina usmenog odobrenja kojeg je Franji dao papa Inocent III., dok je pisano pravilo potvrđeno 1221. godine. Govoreći o značenju Franje Asiškoga danas, Hontić je kratko predstavio Prvi, Drugi i Treći red. Istaknuo je kako danas u svijetu ima oko 4500 franjevaca konventualaca, dok ih je u Hrvatskoj oko 70. Franjevaca (opservanata) u svijetu ima oko 15000, a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oko 1100, a franjevaca kapucina oko 50 u Hrvatskoj a u svijetu oko 12000.
Klarisa koje čine Drugi red u svijetu ima oko 19500, a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oko 45.
Članova samostanskog Trećeg reda u svijetu ima oko 1000, a kod nas poznatih kao Franjevci trećoredci glagoljaši ima 72. Na temelju pravima samostanskog Trećeg reda razvilo se mnoštvo ženskih redovničkih ustanova (njih oko 400) koje zajedno imaju oko 75000 članica, od toga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oko 1300. Hontić je naglasio i značajan udio franjevaca i franjevki u ukupnom broju redovništva u Crkvi.
Kratko se osvrnuo i na početke franjevaštva na našim prostorima, te predstavio hrvatske franjevce i franjevke koji se kao sveci i blaženici štuju u Crkvi sv. Nikola Tavelić, sv. Leopold Bogdan Mandić, bl. Jakov Zadranin, bl. Julijan iz Bala, bl. Marija Propetog Petković, bl. Alojzije Stepinac (franjevački trećoredac). Tu su još i službenica Božja Majka Klara Žižić, te franjevci za koje je u tijeku postupak za proglašenje blaženim fra Ante Antić, fra Vendelin Vošnjak, fra Aleksa Benigar, fra Ante Tomičić.
Hontić je pojasnio i podjelu unutar Prvog reda, te na kraju podsjetio kako su se franjevci u znak jedinstva okupili ove godine od 16. do 18. travnja u Asizu na Kapitulu na rogožinama.