Budi dio naše mreže
Izbornik

Žalosni uskrsni ponedjeljak

Mostar (IKA )

Crkva će to više pomagati, što političari bolje opravdaju povjerenje naroda

Mostar, 4. 4. 1994. (IKA) – Na uskrsni ponedjeljak, 4. travnja ove godine, u Mostaru je bio proglašen dan žalosti zbog oproštaja i pokopa petnaestorice mladih hrvatskih branitelja kojih su mrtvi ostaci bili predani njihovim obiteljima u nedavnim razmjenama s muslimanskom stranom. U 11 sati na prostoru pred Pedagoškom akademijom dijecezanski biskup u Mostaru mons. Ratko Perić održao je Službu riječi nad lijesovima poginulih, pred velikim mnoštvom vjernika u nazočnosti najviših građanskih i vojnih gradskih i republičkih vlasti.
U prigodnoj homiliji biskup je govorio o dvama pogledima na smrt: najprije o ljudskom koji je pun boli i tjeskobe pred zagonetkom ljudskog odlaska iz ovog života. I na stranicama Biblije nalazimo izraza takvoj neodoljivoj tuzi. David, kad je čuo za smrt dvojice svojih sunarodnjaka, Šaula i Jonatana, izrazio je potresnu žalopojku: “O Gilbojske gore klete…, smrt me tvoja, Jonatane, ožalosti!”. I u najpoganskijem svijetu visoko se cijenila smrt za domovinu, za koju je “slatko i časno umrijeti”. Međutim, preko toga vodoravnog vidika izvija se onaj uspravni, vjernički, kršćanski pogled. Crkva smatra najvećim svjedočanstvom, mučeništvom, čin kojim se daje vlastiti život za bližnjega. U svojoj liturgiji ona vjeruje i pjeva da se vjernima život ne oduzima nego mijenja. Tomu je jamstvo i Isusova riječ i činjenica prelaska iz smrti u život, po božanskom činu uskrsnuća, istaknuo je biskup.
U 12 sati spomenute političke vlasti priredile su uskrsno primanje na koje su se odazvali katolički, pravoslavni, islamski i židovski predstavnici. Uzvanike je pozdravio Krešimir Zubak, predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg-Bosne, izražavajući zadovoljstvo zbog toga susreta. Iskoristio je priliku da svima nazočnima uputi poruku i poziv da se zdušno založe, svatko u okviru svojih mogućnosti, za učvršćenje potpisana i nastala primirja, za potrebnu potporu političkim rješenjima koja su u tijeku i na vidiku.
Biskup je Perić u ime hercegovačkih biskupija odgovorio da se Katolička Crkva, na čelu sa Svetim Ocem, od samoga početka svojski zauzimala za prestanak rata i nastanak pravedna i trajna mira u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini. Zakazivala je barem tri puta sveopće molitve i postove na razini svega katoličkoga svijeta (9. rujna 1991, 9-10. siječnja 1993. u Asizu i 21/23. siječnja ove godine). Vjernici drže da je ovo primirje i proces mira također plod tih molitava katolika i vjernika svega svijeta. Crkva podupire i blagoslivlje sve one odgovorne i mirotvorne snage koje pregovaraju i odlučuju, ne samo radi nužne konsolidacije hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, nego i radi dobra i prava pripadnika svih drugih naroda i religija. I Potpora Crkve će to više rasti što budu politički pregovarači i zastupnici bolje opravdavali povjerenje koje im je narod iskazao. I drugi predstavnici svojih zajednica izražavali su ideje potpore i pomoći započetom procesu mira.