Početkom ove godine izašla je iz tiska knjiga “Zapisi iz olovnih vremena” Petra Šokčevića (r. 1935), umirovljenog svećenika Srijemske biskupije. Riječ je o knjizi sjećanja, koju je uredio Ivan Šokčević, u kojoj autor piše o ratovima, progonima, komunističkoj diktaturi i drugom nasilju, no svjedoči i o dobrim i plemenitim ljudima, progovara o svojem podrijetlu i obitelji te o svećeničkom putu. U prvoj cjelini knjige “Politika, vjera i sudbine” prikazani su ljudi i događaji koji su imali općehrvatski odjek ili su nezaobilazni za povijest Hrvatske i hrvatskoga naroda. Knjiga se otvara poglavljem “Saborski zastupnik Mato Babogredac”, gdje autor otkriva svjetonazor i socio-politički profil toga političara, koji je bio među prvih pet seljaka izabranih u Hrvatski sabor u Zagrebu. U poglavlju “Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.” podsjeća se na ukazanja Majke Božje i nekih svetaca u tom selu pokraj Županje, koja su izazvala pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. Autor kao svjedok prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca. Najveće poglavlje u knjizi je “Suđenje svećenicima i bogoslovima iz đakovačke Bogoslovije u Osijeku 1959.-1960.”. Na tom montiranom komunističkom procesu bili su osuđeni Anto Bajić, Hrvoje Gašo, Ivan Kopić, Ćiril Kos, Ivan Mršo, Zvonko Petrović, Boško Radielović i Petar Šokčević. Autor prikazuje u prvom redu svoj slučaj, a u potankoj analizi otkriva kako je bila izmišljana njegova optužnica. Posljednjih dvadesetak dana života tovarnički župnik Ivan Burik stanovao je kao izbjeglica u selu Sotu kod župnika Petra Šokčevića. U poglavlju “Prilog životopisu svećenika Ivana Burika” autor prikazuje te Burikove dane, a kao dugogodišnji prijatelj iznosi i neke manje poznate okolnosti iz njegova života. Devedesete godine prošloga stoljeća Petar Šokčević proveo je u općini Šid u istočnom Srijemu, u Srbiji, uz samu hrvatsko-srpsku granicu, kao župnik u selu Sotu. Tada se u nekim godinama brinuo i za katoličke vjernike u susjednim župama jer su tamošnji župnici izbjegli. Što se tih godina događalo, opisuje u poglavlju “Iseljavanje Hrvata i katolika iz općine Šid u Srijemu 1991.-1996.”
U predgovoru knjizi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić ističe da su zapisi vlč. Šokčevića “vrijedan doprinos razumijevanju položaja i djelovanja Katoličke Crkve, njezinih svećenika i vjernika u uistinu olovnim vremenima koja opisuju”.
Knjiga donosi i četiri članka o svećenicima koji su podrijetlom iz sela Bošnjaka ili su djelovali u Bošnjacima, to su bili Marijan Galović, Željko R. Pavličić, Ivo Borilović i Antun Jovanovac. Cjelina “Podrijetlo, obitelj i rodbina” u knjizi daje prilog sada sve popularnijoj temi genealogije, o podrijetlu nekih osoba i obitelji. Ulomci o obitelji Šokčević su prinos povijesnoj sociologiji obitelji i psihologiji duhovnoga poziva. Knjiga na 300 stranica donosi i druge teme iz zavičajne povijesti općine Bošnjaci pokraj Županje. Knjigu “Zapisi iz olovnih vremena”, koja za mjesto izdanja ima Bošnjake i Đakovo 2015., objavili su kao suizdanje autor i Proventus natura d. o. o. iz Cerne. (ika-sd/sp)

.