U sklopu IX. dana franjevačke kulture u Našicama koji su početkom svibnja otvoreni izložbom knjiga iz fonda Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice na temu “Franjevci – duhovnost – molitva” u Zavičajnom muzeju, predstavljena je latinsko-hrvatska knjiga “Zapisnik Franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama”.
Izložene knjige i prigodne publikacije svjedoče bogatstvo duhovnog štiva i franjevačkog suživota s Bogom i narodom tijekom mnogih stoljeća, a osobit je prilog upoznavanju franjevaštva u našičkom samostanu 2. knjiga Protokola ili Kronike, dvojezičnog izdanja Zapisnika drevnog samostana svetog Antuna čudotvorca u Našicama. Rukopisni izvor obuhvaća razdoblje između 1788. i 1820. Sadržaj knjige je transkripcija teksta Zapisnika, uz prijevod i bilješke te dodatke (leksikon, kronologiju, popis svjetovnih i duhovnih poglavara i dužnosnika, tumač mjera i novčanih jedinica, cijene u onodobnoj Hrvatskoj i Slavoniji te tri kazala: općih izraza, osoba i geografskih pojmova). U Zapisniku se iščitavaju meteorološke prilike, putovanja i premještaji redovnika, smrtni slučajevi, zaređenja i mlade mise, vijesti s kapitularnih skupština, tablice redovnika, radovi na crkvi i samostanu, posjeti uglednih osoba, događaji iz uže i šire okolice te jozefinske reforme, Napoleonov uspon i pad. Tu su i prijepisi crkvenih dopisa, kanonskih vizitacija i civilnih dokumenata, a i novinska izvješća iz svijeta. Pozornost Našičana privući će kao povijesno i aktualno štivo zanimljiva svjedočanstva o odnosima između našičkoga samostana i lokalnoga vlastelina grofa Žigmunda Pejačevića.
Zapisnik je za tisak pripremila radna skupina Hrvatskog instituta za povijest, a grafički je oblikovan i tiskan u Tisku d.o.o. Našice. Taj projekt ima kulturološku i historiografsku vrijednost, prava je riznica dvojezičnih (latinskih i hrvatskih) crkvenih pojmova, pogleda i odnosa. Osobitu potporu projektu daju Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog u Našicama, Grad Našice, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, Podružnica Hrvatskoga instituta za povijest za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu i Zavičajni muzej Našice. Suradnički tim radio je u sastavu izvrsnih mladih znanstvenika: Tamara Tvrtković, Milan Vrbanus, Šime Demo, Maja Rupnik-Matasović i Mislav Gregl.
Projekt su predstavili dr. Tvrtković, dr. Stanko Andrić, dr. Vlasta Švoger, dr. Mijo Korade i lektorica Marija Pepelko, a program predstavljanja u pastoralnoj dvorani Emaus 4. svibnja vodila je suorganizatorica DFK prof. Silvija Lučevnjak.
Prigodnim riječima skup su pozdravili našički gradonačelnik Krešimir Žagar te domaćin našički župnik i gvardijan fra Dragutin Bedeničić. Zapisnik je dostupan svim čitateljima u Župnom uredu po pristupačnoj cijeni. Predstavljanju su, kao i drugim prigodnim sadržajima, uz mnoge posjetitelje, nazočili učenici i nastavnici OŠ kralja Tomislava, OŠ Dore Pejačević i SŠ Isidora Kršnjavoga u sklopu izvanučioničke nastave vjeronauka i povijesti te hrvatskoga i latinskoga jezika. (ika-mp/sd)