Zagreb, (IKA) – Katehetska proljetna škola o temi “Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnome sustavu kroz prizmu vjeronauka u školi”, započela je u petak 14. svibnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu. Organizatori su toga dvodnevnoga stručnoga susreta trajne izobrazbe vjeroučitelja, koji je okupio oko 250 sudionika iz cijele Hrvatske, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU) i Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).
Sudionike je u rad škole uveo voditelj povjerenstva NKU-a za Katehetsku proljetnu školu dr. Josip Šimunović koji je i moderator rada škole, a uime organizatora pozdravne su riječi sudionicima uputili predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin i ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović. Uime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića skupu se obratio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.
Dr. Pažin je vjeroučitelje pozvao da u roditeljima djece koja su im povjerena uvijek gledaju njihov uzvišeni poziv i zadaću na koju su pozvani. “Kao delegirani odgojitelji i učitelji budite im podrška u ispunjavanju njihovih zadaća”, poručio je dodavši da roditeljima pomognu pronaći pravi put do njihove djece i do ispunjenja njihova smisla u vlastitome životu.
Ravnatelj AZOO-a Filipović istaknuo je kako “sve što je dobro, a nažalost i ono drugo, najčešće dolazi iz obitelji” te je u tome smislu odgovornost obitelji zasigurno na prvome mjestu, što ipak ne amnestira druge institucije da snose dio odgovornosti. Vjeroučiteljima je poželio zadovoljstvo i uspjeh u radu te im je poručio da imaju dovoljno strpljenja, pa i u dijelu suodgovornosti onih roditelja koji tu suodgovornost ne shvaćaju u dovoljnoj mjeri.
“Roditelji u odnosu prema školi svakako imaju mjesta u odgojnome sustavu škole. Ne smijemo zaboraviti da poučavanje i odgajanje nisu pravci bez dodira. Štoviše, u školi se odgaja poučavajući i učeći”, naglasio je biskup Šaško dodajući kako suodgovornost roditelja, osobito viđena kroz prizmu vjeronauka, leži u tome da mogu i moraju sudjelovati u davanju ili vraćanju životnoga smisla, u stvaranju pedagogije odgovornosti, u ohrabrivanju na putu slobodnoga i kritičkoga mišljenja te u nuđenju privlačnih kulturalnih prijedloga u smislu buđenja osjećaja divljenja stvarnim vrijednostima. “Vjeronauk nije spojiv s neutralnošću i ravnodušnošću i svaki pokušaj stvaranja takva ozračja nevjerodostojan je i razoran. Vjeronauk pomaže graditi kulturu kao važan dio odgojnoga procesa. Zbog toga će ponekad i biti napadan. On pokušava učenicima ponuditi odgovore na velika pitanja smisla i značenja poštujući različitost odgovora koje ljudi usvajaju u svojoj slobodi i ne dopuštajući instrumentalizaciju kulture”, poručio je mons. Šaško.
Radni je dio skupa predavanjem o temi “Biblijsko-kršćanska pouka o roditeljstvu” otvorio dr. Nikola Hohnjec sa zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta koji je kroz prizmu svetopisamskih tekstova približio odgoj i roditeljstvo u biblijskim vremenima. Predavač je kroz priču i prikaz više biblijskih roditelja prikazao kršćansku pouku o roditeljstvu istaknuvši kako likovi roditelja iz Staroga i Novoga zavjeta tvore zornu i dobru ilustraciju i nadahnuće roditeljima kršćanske sredine.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK dr. Gordan Črpić govorio je o temi “Obitelj i škola pred izazovima suvremenoga društva”. Kazao je pritom kako je “obitelj temeljna institucija društva” u koju, kako pokazuju istraživanja, građani Hrvatske imaju najviše povjerenja i od koje mnogo očekuju. S druge strane, škola je također institucija od koje se mnogo očekuje i koja bitno utječe na sekundarnu socijalizaciju djece i mladih. Postoje ozbiljne indicije koje govore da je u suvremenim društvima, napose u suvremenome hrvatskom društvu, na sceni sustavna dekonstrukcija institucije obitelji što predstavlja opasan društveni eksperiment s teško predvidljivim posljedicama, upozorio je dr. Črpić dodajući kako je obitelj prokazana kao mjesto najčešćeg nasilja, roditelji se prikazuju kao nekompetentni za odgoj svoje djece, a pedocentrička ideologija promovira ideale 19. stoljeća koji nemaju utemeljenja u empiriji. Škola kao institucija supstituira djelomično ulogu koju su nekada imali roditelji. No manevarski prostor koji je u tom smislu ostavljen školi, također je veoma ograničen, posebno u Hrvatskoj. Na sceni je disolucija institucije učitelja, kao osnovne institucije kroz koju se odvija proces odgoja, upozorio je dr. Črpić dodavši i kako hrvatski zakonodavac pokušava urediti idealno, ne realno hrvatsko društvo. Zbog toga se nekritički i selektivno ‘uvoze’ zakonska rješenja nastala u drugim društvenim okvirima i za potrebe uređenja nekih drugih društava. Ne poštuju se vrijednosti i norme postojećega hrvatskog društva što dovodi do eskalacije nasilja među mladima i postupnog zapadanja u anomiju. Budući da u društvu postoji veoma visoko prihvaćanje institucija obitelji i škole moguće je još ozbiljnije osloniti se na njih i dati im snažniju podršku, kako društvenu, tako i zakonodavnu kako bi one mogle preuzeti funkcije koje su stoljećima uspješno obavljale, funkcije odgoja i socijalizacije djece, poručio je dr. Črpić.
U poslijepodnevnome dijelu programa mr. Anton Peranić održat će predavanje o susretima s roditeljima u pripremi djece i mladih za sakrament euharistije i potvrde, a Alma Rovis Brandić o načinima razvijanja partnerskoga odnosa s roditeljima, nakon čega će se vjeroučitelji okupiti na zajedničkome euharistijskom slavlju. U subotnjemu dijelu programa Staša Knežević govorit će o radu s djecom i suradnji s roditeljima u obiteljima opterećenima različitim poteškoćama, a katehetska će škola biti zaključena okruglim stolom.