Započela Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju
Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju
Zagreb (IKA )
Tema je "Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi"
Zagreb, (IKA) – Dvodnevna Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju o temi “Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi” započela je 23. listopada u zagrebačkoj župi sv. Petra. Pozdravne su riječi okupljenima, uime organizatora Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije (NKU) i Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), uputili predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk pri AZOO-u Gordana Barudžija. Skupu se uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića obratila predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije dr. s. Valentina Mandarić, a školu je otvorio predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK-a, pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. dr. Đuro Hranić.
Dr. Mandarić je istaknula da “osobe s teškoćama u razvoju imaju izrazito istančan osjećaj prepoznavanja tko ih istinski voli i tko ulaže svoje sposobnosti kako bi ih razumio” te je dodala: “Ako nema iskrenog prihvaćanja od strane vjeroučiteljice, odgojiteljice, odgojitelja bit će uzaludno tražiti najsuvremenije metode za provjeravanje ishoda učenja. Danas se puno govori i piše o školi koja treba osposobljavati za život. Ako to za ikoga vrijedi, onda to zasigurno vrijedi za djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Stoga je najvjerodostojnije vrednovanje ono koje će pokazati koliko smo im pomogli da zavole život i da budu sretni. Ako smo im pomogli da upoznaju Boga, osposobili smo ih za život”, istaknula je dr. Mandarić.
“Od vas bismo mogli naučiti, i vi to na najbolji način osjećate, što bi trebao dati vjerski odgoj u sustavu hrvatskoga školstva”, poručio je okupljenim vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima mons. Hranić kazavši kako u suvremenom društvu, koje naglasak stavlja na profit, činjenici da bi škola trebala odgajati cjelovitog čovjeka zasigurno na osobit način pridonosi školski vjeronauk. Odgojitelji u vjeri osoba s teškoćama u razvoju na poseban način prepoznaju autentične ljudske vrijednosti i uvijek iznova mogu osjetiti što je u ljudskom životu važno, kazao je biskup Hranić dodavši: “Vi ste izabrali ono što je najbolje i najbitnije, a to je da nastojite otkriti i prepoznati čovjeka, razviti i omogućiti da onaj čovjek s kojim se vi bavite zna pokazati ljudske vrijednosti. I tom svojom dječjom spontanošću, humanošću, onim svojim autentičnim ljudskim vrijednostima koje nose u sebi oni vas zasigurno svakodnevno obogaćuju”. Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK-a otvarajući katehetsku školu prenio je i pozdrave hrvatskih biskupa s plenarnog zasjedanja HBK-a održanog u Dubrovniku te je najavio da će ove jeseni novih četrdesetak vjeroučitelja krenuti na doškolovanje za rad s osobama s teškoćama u razvoju koje organizira NKU u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Radni dio skupa predavanjem o temi “Duhovni položaj osoba s teškoćama u razvoju” otvorio je teolog doc. dr. Ivica Raguž. Izlaganjem je prikazao kršćanski pogled na osobe s teškoćama u razvoju kroz primjere iz Staroga i Novog zavjeta te promišljanje o konkretnim smjernicama za kršćanski pristup tim osobama. Bog u Starome zavjetu brani i štiti slabe, bolesne i sve one koji se nalaze na rubu društva, te ih na poseban način poziva kako bi s njima ostvario svoj spasenjski naum u povijesti, kazao je dr. Raguž. Govoreći kroz prizmu Novoga zavjeta istaknuo je kako sam Bog u osobi Isusa Krista postaje slab i neznatan te se upravo u toj činjenici krije radikalna novost kršćanske vjere koja je promijenila i čovjekovo poimanje slabih i neznatnih. Božja ljubav za njih pokazuje bit same ljubavi, a to je važna misao za našu duhovnost, naglasio je dr. Raguž dodavši da su kršćani na poseban način pozvani ljubiti i davati posebnu čast upravo najslabijima. “Vaše djelovanje je škola ljubavi za vas, ali i poticaj svima nama, cijeloj Crkvi da se zauzimamo posebno prema onima najslabijima”, poručio je okupljenim vjeroučiteljima dodajući kako je “skrb i ljubav prema slabima nasljedovanje Kristove ljubavi i jedino se u kontekstu ljubavi ona može razumjeti”.
Slijedilo je predavanje psihologinje dr. Snježane Sekušak-Galešev koja je govorila o procesima učenja kod osoba s teškoćama u razvoju. Istaknula je da su kod djece s teškoćama u razvoju brzina i način učenja često određeni teškoćama u razvoju percepcije, pažnje, pamćenja, komunikacije, intelektualnih sposobnosti i razvoja govora. Uz sve navedeno i razvoj motorike te moguće teškoće vida i sluha također zahtijevaju senzibilitet i znanje o osiguravanju preduvjeta u okolini koji mogu potaknuti ili usporiti procese učenja. Poručila je da djeca, ukoliko uče na svoj jedinstven način, koristeći svoje jedinstvene snage i ako im je učenje smisleno i zabavno mogu naučiti sve što im treba.
Prijepodnevni dio programa zaključen je izlaganjem dr. Zrinjke Stančić sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koja je govorila o metodama poučavanja i ishodima učenja. Vjeroučitelji koji rade u posebnim uvjetima školovanja u prigodi su više nego ostali učitelji u školama pružiti podršku učenicima s teškoćama, a to znači u svjetlu vjere dati smisao, ohrabrenje, utjehu, pažnju i povjerenje, kazala je dr. Stančić. Govoreći o metodama poučavanja naglasila je kako je temeljno polazište poučavanje usmjereno prema vjeroučeniku, dodajući da ono stavlja naglasak na individualan pristup pri čemu se za vjeroučenike s teškoćama provodi individualizirano programiranje ishoda učenja i izrađuje individualni program. Svaki individualan program treba se temeljiti prvenstveno na sposobnostima, vještinama, interesima i potrebama učenika, a njime se u nastavi vjeronauka prvenstveno potiče cjelovit razvoj osobe, istaknula je dr. Stančić.
Vjeroučitelji u poslijepodnevnome dijelu programa sudjeluju u dvjema radionicama nakon čega će se u župnoj crkvi Sv. Petra okupiti na zajedničkom euharistijskom slavlju. Za subotu je predviđeno predavanje mr. Đurđice Ivančić o vrednovanju i ocjenjivanju u nastavi, kao i rad u skupinama te tematska rasprava, a katehetska će škola završiti podnošenjem izvješća o radu u radionicama te okruglim stolom sa zaključcima skupa.