Zagreb, (IKA) – Dvodnevna Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u srednjim školama s temom “Duhovnost u vjeronauku – duhovnost za vjeronauk?” započela je u petak 21. kolovoza u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Školu organizira Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i Agencija za odgoj i obrazovanje.
Otvarajući školu, predsjednik Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju pri HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić osvrćući se na temu Škole podsjetio je kako se u jednom dijelu hrvatskih biskupija prakticira uručenje kanonskih mandata vjeroučitelja u školi unutar prigodne liturgije.
Tom prigodom biskup uručujući mandat kaže “primi ovaj mandat uime Crkve koja te šalje. Riječ koju naviještaš i poučavaš i sam/sama živi”, rekao je nadbiskup Hranić, te naglasio kako vjeroučitelji u školu idu u ime Crkve i ondje su navjestitelji evanđelja. Crkva ih kao svoje istaknute članove s povjerenjem šalje u školu k djeci, mladima i u zbornicu da ondje budu navjestitelji i svjedoci vjere Crkve, da naviještaju sadržaj vjere Crkve i da budu svjedoci njezina iskustva spasenja u Kristu. U tom smislu je jasno, da su i sam vjeroučitelj, plan i program katoličkog vjeronauka, te ciljevi vjeronauka u školi bitno određeni evangelizacijskom i ekleziološkom intonacijom, te prožeti dimenzijom kršćanske duhovnosti, rekao je.
Nadalje je istaknuo kako je vjeronauk unutar hrvatske škole svojevrsni “sakrament” kršćanske duhovnosti i Crkve. No, i on kao predmet zahtijeva duhovnost i crkvenost vjeroučitelja.
Ta duhovnost i crkvenost je kristološka, ekleziološka, liturgijska, sakramentalna, ali je ona i treba biti pedagoška, didaktički domišljata, mudra i razborita, integrativna, stručna u svakom pogledu. Naime, vjeronauk pretpostavlja ljubav prema Bogu i ljudima, te svijest vjeroučitelja o vlastitom pozivu i poslanju primljenom od Boga. Ako živimo u toj svijesti i s tom svijesti idemo u školu, onda će vjeronauk zasigurno ostvarivati i svoje ciljeve, i ne samo da će biti duhovnost u vjeronauku, nego ćemo i rasti u duhovnosti za vjeronauk. A duhovnost za vjeronauk uključuje pravi nauk, osobnu vjerodostojnost i ljudsko i kršćansko svjedočanstvo, poručio je nadbiskup Hranić sudionicima Škole.

Ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje prof. Jadranka Žarković Pečenković se također osvrnula na temu Škole. Istaknula je, kako je tema više nego prikladna, jer nerijetko se događa “da učenici svoje unutarnje razvojne teškoće povjeravaju upravo vjeroučitelja, osjećajući da u njih na poseban način mogu imati povjerenja. S obzirom da je vjeroučitelj ujedno i poslanik Crkve, učenici s pravom tako i osjećaju, jer vjeruju da je vjeroučitelj vrlo blizak s Onim u koga i sami vjeruju, s transcendentnim koji može ispuniti njihovu nutrinu”. Nadalje je iz perspektive odgojno obrazovnog sustava i Agenciji kojoj je na čelu, prof. Žarković Pečenković pozdravila “ovakvu odgojnu podršku vjeroučitelja mladima, jer se time preveniraju različiti oblici teškoća”. Na kraju je izrazila nadu da će Škola pridonijeti da svaki vjeroučitelj prepozna duhovnost kao okosnicu vlastite vjere, te da će učiti prepoznavati duhovne potrebe učenika,te još više osluškivati njihova iskustva i potrebe. Na takav će način vjeronauk još više učvrstiti svoj identitet, rekla je, te zahvalila NKU na trajnoj brizi za izgradnju i formaciju vjeroučitelja osobito u vidu organizacije katehetskih škola.
Predstojnik NKU HBK izv. prof. dr. Ivica Pažin osvrnuo se na sam pojam duhovnosti, te istaknuo da on može označavati prostore mira i relaksacije. No, upozorio je, kako duhovnost nije nešto što je postalo popularno, nego je prilično komencijalizirano. Stoga se s postavlja pitanje “tko ima pravo na duhovnost i na kakvu duhovnost”. U tom vidu podsjetio je na traganja za duhovnošću srednjoškolaca, adolescenata, te naglasio važnu ulogu vjeronauka i vjeroučitelja kojima je poručio: “Želim da u ova dva dana odahnete, i da udahnete, da se produhovite i oduševite iznova za poziv na koji ste kao vjeroučitelji pozvani”.
Sam program Škole i objašnjenje odabira teme predstavila je voditeljica povjerenstva Katehetske škole prof. dr. Ana s. Thea Filipović. Naglasila je kako sama tema proizlazi iz želje samih vjeroučitelja koji su u anketi izrazili temu duhovnosti u vjeronauku. Drugi razlozi za odabir teme je i Godina posvećenog života koja se usko povezuje s duhovnošću. Ujedno je ovo i godina u kojoj se obilježava obljetnica rođenja dviju osoba, istaknutih duhovnih učitelja: 500. obljetnica rođenja sv. Terezije Avilske i 100. obljetnica rođenja Thomasa Mertona.
Pojasnila je kako vjeronauk u školi ima istaknuto mjesto promicanja otvorenosti prema duhovnosti. Stoga je Škola prigoda putem predavanja i radionica promišljati o pitanjima: kako vjeronauk može promicati duhovni život učenika, kojim se govorima izražava duhovno iskustvo; što znači kultura duhovnog života iz kršćanske perspektive; koji su izvori duhovnog života; kako se izgrađuje kontemplativna osobnost; što znači život u nasljedovanju Krista i odnos prema bližnjima i prema događajima u svijetu; kako se duhovnost očituje u prihvaćanju drugih i drugačijih.