ZAPOČELA LJETNA KATEHETSKA ŠKOLA ZA VJEROUČITELJE U SREDNJIM ŠKOLAMA

Split, 30. 8. 2001. (IKA) – “Vjeroučitelj i udžbenik u službi kvalitete srednjoškolskog vjeronauka” okvirna je tema druge ovogodišnje Katehetske ljetne škole koja je započela danas, 30. kolovoza, u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, a priređuje je Nacionalni katehetski ured HBK-Komisija za redovitu i trajnu formaciju u suradnji sa biskupijskim Katehetskim uredima i Zavodom za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i športa RH. Riječ je o KLJŠ koja se prvi put održava samo za vjeroučitelje u srednjoj školi, s posebnim naglaskom na organiziranju i aktivnostima mladih u školi, župnoj zajednici, biskupiji.
Okupljene sudionike KLJŠ pozdravio je na početku splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je istaknuo kako vjeronauk nije samo nauk o vjeri, već treba predstavljati život, a znači, u stvari, naše životno svjedočanstvo koje je potrebno prenositi u školi i izvan nje. Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovački i srijemski biskup Marin Srakić istaknuo u svome obraćanju kako se pitanje mladih tiče i Crkve, jer su mladi mjerilo i onoga što društvo i Crkva čine za čovjeka. “Mladi prihvaćaju one koji im žele pomoći da se ostvare njihove težnje i iščekivanja”, kazao je biskup Srakić zaželjevši svima uspješan rad, posebno s mladima. Pozdravnu riječ uime ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara uputila je predstavnica tog Ministarstva prof. Nevenka Lončarić-Jelačić izrazivši pri tome radost što na KLJŠ sudjeluju i hrvatski biskupi, jer je, kako kaže, njihova suradnja itekako značajna u realizaciji što kvalitetnijeg rada vjeroučitelja u škola. Predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK mons. dr. Milan Šimunović pozdravljajući okupljene vjeroučitelje, posebno nazočne biskupe, zahvalio je Splitsko-makarskoj nadbiskupiji na gostoprimstvu. Nakon pozdrava i uvoda u program i rad škole, koji je iznio viši savjetnik NKU-a mr. Rudi Paloš, predavanje pod nazivom “Srednjoškolac danas: od ponude svijeta do osobne odluke” izložio je dr. Ivica Pažin, predstojnik Komisije za redovitu i trajnu formaciju. Na početku izlaganja dr. Pažin iznio je razvojno-psihološke elemente mladih u dobi između 13 i 18 godine istaknuvši kako pubertet predstavlja dugi veliki proces autonomije u tijeku razvoja djece prema odrasloj dobi. Ustvrdivši kako se odnos između mladih i crkve nalazi trenutno u katastrofalnoj epohi, rekao je: “Zajednički hod, zajednički put Crkve i mladih, vrijeme jakih utjecaja Crkve na mlade i mladih na Crkvu: prošlost. Sjedimo na obali i pogledavamo olupine Titanika, koji mladež i Crkvu ne može istodobno primiti na palubu. Brod koji se zove zajednica–razoren je. Okupljamo ostatke broda, na kopnu preostale članove i djecu, te poneke znatiželjne stanovnike kopna. Preživjeli propovijedaju da oni doduše ne mogu više pokrenuti brod, ali od dasaka i povijesti još uvijek mogu pripaliti iskru zajedništva i pripadnosti istom brodu”. Nadalje je ustvrdio kako danas većina mladih nailazi na određenu distancu kad je u pitanju religija, Crkva i vjerski odgoj, nemaju više stvarnog odnosa s Crkvom, a još manje s Kristom i kršćanstvom: “Većina mladih u svemu kršćanskome vidi određeni svjetonadzor, stil vrednota, pokret određene misli i filozofije, i to sve među brojnim drugim ponudama s kojima su primorani nekako izići na kraj”. Potom se osvrnuo na nazočnu kulturu mladih i njezine različite stilove, među kojima su granični stilovi sa svojim svjetovima vrednota prihvaćeni od mladih, jer u vremenu u kojem žive mogu doživjeti različita iskustva i oblikovati razne faze mladosti. Za brojne mlade središnja vrednota postala je “konzum”, a samoostvarenje ne traže preko ideala slobode i ljubavi. U svim tim smjerovima i svjetovima različitih vrednota, kršćanstvo i Crkva kao da nemaju više temeljnu ulogu, primijetio je dr. Pažin te naveo rezultate jedne studije u Njemačkoj iz 1991. godine prema kojoj 22% mladih jednom mjesečno sudjeluje na euharistijskom slavlju, a religiozno nestaje iz života mladih potpuno između 17 i 24 godine života. Mladi danas moraju izaći na kraj sa svim novim vidovima koji im se nude kako bi pronašli svoj identitet, zaključio je dr. Pažin. Na kraju predavač je kazao kako Crkva nudi mladima premalo smjernica s obzirom na njihova razmišljanja i djelovanja te svoje predavanje zaključio riječima: “Crkva se mora shvati kao individualna i kršćanska praksa vjere. Crkva mora promatrati hod mladih i zajedno s njima koračati na putu života”.
Drugo izlaganja održao je mr. Anton Peranić o dnevnoj pripravi i razradi nekih elementa u vjeronaučnoj nastavi. Posebno se osvrnuo na ciljeve vjeronaučne nastave kazavši kako su oni važni u programiranju vjeronaučnog sata, a označuju rezultat i plod kojeg vjeroučitelj i vjeroučenici trebaju pokazati na kraju. Potom je naveo i nekoliko pravila za ispravno formuliranje ciljeva. Postoje različite vrste sustava vjeronaučne nastave koji uređuju različit način rada, istaknuo mr. Peranić osvrnuvši se kratko na oblike rada, pri čemu je napomenuo kako je u upotrebi najčešće frontalni ili čelni način rada. Govoreći o metodološkim postupcima podsjetio je kako oni moraju biti u funkciji ostvarivanja vjeronaučnih ciljeva. Vjeroučitelj mora stvaralački i neopterečno pripremati vjeroučenike da primljeni dar vjere razvijaju. U nastavku predavanja mr. Peranić govorio je i o medijima komuniciranja te istaknuo pri tome kako su mediji glavna sredstva i u katehizaciji te naveo pri tome određene načine komuniciranja. Brzina, kratkoća i zabavnosti priopćavanja u medijima traži slučajnu komunikaciju i izvan medija, pa i u školskoj nastavi, jer školski vjeronauk treba biti primjeren i načinu percepcije današnjih učenika. Pritom treba izabirati one medije koji će nam pomoći da postignemo postavljene ciljeve i da učenici usvoje određene sadržaje te da potiču stvaralačko izražavanje i komunikacijsko-vjersko djelovanje u okviru zadanog plana i programa. Podsjetio je na katehetski dokument hrvatskih biskupa “Radosno naviještanje evanđelja i odgoj u vjeri” u kojem dokument govori o nekim važnijim kriterijima za izvor medija komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi. U istom dokumentu “među važnim medijima, koji potiču aktivnost i stvaralaštvo u religioznom odgoju i katehezi, su ovi: vizualni mediji, auditivni, audio-vizualni, tiskani i slični mediji za različite oblike izražavanja”, rekao je mr. Peranić
Nakon održane rasprave u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa misno slavlje za sve sudionike Škole predvodio je biskup Srakić. Razmišljajući o temeljnim zakonima kateheze u propovijedi je biskup Srakić istaknuo potrebu vjernosti Božjoj riječi koja je temeljni izvor kateheze. “Biti vjeran Božjoj riječi znači truditi se iskreno tu riječ shvatiti. Potrebno je isto tako ostati i vjeran konkretnom čovjeku sa svim njegovim problemima i potrebama. Mladima trebate ponuditi Krista koji mora biti smisao vašega i njegovog života”, poručio je vjeroučiteljima biskup Srakić dodavši kako je svetost i integralni život vjeroučitelja najbolji primjer mladima. (i08515hr/jadbaš/mjb)