Zagreb, (IKA) – Tradicionalne korizmene socijalne tribine koje već šestu godinu priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije otvorio je predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u utorak 18. ožujka u Tribini grada Zagreba.
Osvrnuvši se na niz tema ovogodišnjih tribina na kojima će, među ostalim biti riječi o hrvatskom identitetu u odnosu na Europsku uniju, nadbiskup je kazao da je Hrvatska pozvana otvoreno i odgovorno promicati i posvješćivati nacionalni i kulturni identitet te da je jedino to put u zajedničku Europu, gdje se ona osjeća u svojoj kući. Govoreći o značaju identiteta i kulture, podsjetio je da kad papa Ivan Pavao II. govori o Europi, onda spominje Europu nacija i Europu kultura. O temi prve tribine “Utjecaj društvenih i crkvenih elita na nacionalni identitet” govorili su profesor na Teologiji u Rijeci dr. fra Emanuel Hoško te profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sociolog dr. Ivan Rogić.
Dr. Rogić osvrnuo se na sam pojam identitet, pojasnivši glavne pristupe tumačenja identiteta u sociologiji. Prema jednom tumačenju identitet je nosač smisla, prema drugome to je vrsta socijalne dresure kojom se standardizira ljudsko ponašanje, prema trećem tumačenju, identitet je proizvod racionalnog ponašanja, a prema posljednjem, to je vrsta formatizacije društva. Ujedno je pojasnio pojam nacionalnog identiteta, koji u osnovi ima četiri obilježja: referira se na kulturnu “mi” baštinu, postoji volja da se skupina politički samoodredi samostalnom državom, nazočan je projekt modernizacije te postoji relativna otvorenost spram stranaca ukoliko oni prihvaćaju ideje o samostalnoj državi i program modernizacije. Osvrnuvši se na pojam nacionalnih elita, ukazao je i na obilježja hrvatskih elita od početka 20. stoljeća, a to su malobrojnost, rizičnost njihova položaja, jer je iskazivanje elitnog ponašanja nešto što je imalo neugodne posljedice, postojala je tendencija da se elite povlače iz političkog sektora u profesionalne, gdje su smanjivale rizičnost vlastitog položaja, te je kao posljednje obilježje naveo racionalni oportunizam ili nagodbenjaštvo.
O utjecaju crkvenih elita na nacionalni identitet govorio je dr. Hoško, spomenuvši njihov važni utjecaj u stvaranju hrvatske državnosti, izgradnji jezika te njegovanju kulturne tradicije kroz predaje i običaje. Govoreći o suvremenim zbivanjima, osvrnuo se na uspješni skup o katoličkom laikatu u Osijeku, gdje su govornici u izlaganjima povezivali djelovanje katoličkog laikata u Crkvi te laikata u društvu i u svijetu, dok je, prema ocjeni dr. Hoška, u crkvenim dokumentima ono drugo zapravo prvo, ukazavši pri tome da je primjerice jako važno hoćemo li imati oženjenog đakona ili ne. U izlaganju je istaknuo da je važna izgradnja nacionalnoga identiteta na području kulture.