Zagreb, (IKA) – Pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića u utorak 25. travnja u Nadbiskupskome duhovnom stolu u Zagrebu započelo je 32. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. U uvodnom obraćanju predsjednik HBK kardinal Bozanić najavio je da će biskupi na ovome zasjedanju definirati program svog pohoda “Ad Limina apostolorum” koji će se održati u Rimu od 3. do 11. srpnja ove godine. Na programu je i tema Katolička crkva u Europskoj uniji, o čemu će govoriti gosti kardinal Peter Erdo, mađarski primas i predsjednik Mađarske BK, te mons. Noel Treanor, generalni tajnik COMECE-a.
Dosta vremena posvećuje se i temi “Crkva i mediji u sadašnjem trenutku” te se priprema i posebni dokument “Pastoralne smjernice HBK za sredstva društvenog priopćavanja”. Biskupi će se izvijestiti o radu na projektu Hrvatsko katoličko sveučilište, a na dnevnome redu je i više statutarnih točaka, personalnih promjena te obnova mandata u pojedinim tijelima HBK. Razmotrit će se i neka pitanja vezana uz Neokatekumenski put. Predsjednici komisija, vijeća i odbora HBK podnijet će izvješća o dosadašnjem radu i prijedloge za daljnje programe.

U pozdravnom govoru kardinal Bozanić osvrnuo se na prvu obljetnicu pontifikata pape Benedikta XVI., rekavši da dok se govori o velikom broju sudionika na generalnim audijencijama i liturgijskim slavljima što ih je održao i predvodio Sveti Otac u tijeku protekle godine u Rimu, svi se osjećamo dužnicima pape Benedikta za njegov veliki dar, encikliku Deus caritas est.
Kardinal je izrazio zadovoljstvo što je na zasjedanju BK redovito i apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano te ga je posebno pozdravio. On je također pozdravio izaslanike biskupskih konferencija susjednih zemalja koji sudjeluju na zasjedanju HBK. Slovačku BK predstavlja njezin predsjednik biskup František Tondra, BK Bosne i Hercegovine biskup Franjo Komarica, Slovensku BK prvi biskup novoustanovljene Celjske biskupije Anton Stres, Međunarodnu BK sv. Ćirila i Metoda subotički biskup Ivan Penzeš, Austrijsku BK pomoćni biskup iz Graza Franz Lackner, Poljsku BK pomoćni biskup iz Szczecina predstavlja Marian Blazej Kruszylowicz, a stiže i predstavnik Talijanske BK biskup Concordia – Pordenone Ovidio Poletto.

Na kraju prvoga dana zasjedanja kardinal Bozanić predvodio je svečanu misu u povijesnoj crkvi Sv. Marka na Gornjem Gradu zajedno sa sudionicima zasjedanja. U uvodnoj je riječi kardinal čestitao blagdan sv. Marka župniku mons. Franji Prstecu i župljanima.
Na misi je propovijedao đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić, koji se posebno usredotočio na promišljanje o smislu trpljenja i križa. Samo izabiranje težeg puta, samo izabiranje umiranja sebi i križa može unijeti svjetlo u ovaj svijet. Križ je kvasac uskrsne preobrazbe ovoga svijeta, poručio je biskup Hranić. Govoreći o tome kakav treba biti Isusov učenik, biskup Hranić kazao je da on zbori nekim novim jezicima, unosi novu logiku i predstavlja alternativu ovom svijetu i to spasenjsku alternativu za ovaj svijet. Isusov učenik ne drži se logike “kako ti meni, tako ja tebi” ili “koliko ti meni, toliko ja tebi”, nego je uvjeren da se isplati ljubiti i onoga tko mi nikad neće uzvratiti, pa i onoga za koga mi se čini da nije zaslužio moje zauzimanje i moju ljubav. Isusov učenik zna da je trpljenje sastavni dio kršćanskog života. On zna da onaj kojemu ništa nije sveto, koji je u stanju sve pogaziti da bi ostvario svoje sebične interese da taj i takav u pravilu prolazi bolje i lakše od onoga koji je častan, pošten, principijelan, etičan, dobar i koji drži do određenih vrednota. I zato Isusov učenik, suobličen Gospodinu Isusu koji je raspet, ali koji je po raspeću bio uzet u slavu s desne Očeve, zato je on u stanju dizati nemoćne i posustale, on u svojim poteškoćama ne plače, njegovi horizonti nikada nisu zatvoreni, nego prihvaćanjem i sposobnošću prihvatiti trpljenje, sposobnošću prihvatiti da bude ismijan, da bude pogažen, on izgoni zlo defetizma, gorčine, srdžbe, zdvajanja, samosažaljenja i plakanja, riganja protiv svega i svakoga. U trpljenju, križevima i poteškoćama on uvijek ostaje pribran i vedroga pogleda u budućnost jer zna da je raspeti i poniženi uskrsnuo.
Sv. Marko nije pisao evanđelje tek iz želje da napiše Isusovu biografiju, nego je htio onima koji će čitati njegov evanđeoski tekst osvijetliti otajstvo Isusove muke i smrti na križu. Marko želi istaknuti da je trpećeg Mesiju moguće nasljedovati samo uz spremnost prihvaćanja i nošenja križa, istaknuo je biskup Hranić.