Zagreb, (IKA) – Redovito plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 47. u nizu, počelo je molitvom i pozdravnim govorom predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u srijedu 16. listopada u zgradi HBK u Zagrebu.
Nadbiskup Puljić podsjetio da je upravo na dan kad započinje to zasjedanje, 16. listopada 1978., za poglavara Katoličke Crkve izabran papa Ivan Pavao II. koji je tri puta pohodio Hrvatsku i dva puta Bosnu i Hercegovinu. Istaknuo je kako ne možemo dovoljno zahvaliti tome Papi za ljubav i zauzimanje koje je iskazao prema nama u danima nevolje i na svemu što je učinio da se zaustavi ruka koja ubija. Ujedno je izrazio radost što će iduće godine Ivan Pavao II. biti proglašen svetim.
Predsjednik HBK spomenuo je da su od redovitog proljetnog, 46. plenarnog zasjedanja, koje je bilo u travnju, biskupi imali 5. lipnja godišnji susret s redovničkim provincijalima, kad su razgovarali o zajednicama i pokretima u Crkvi, te uz pozitivne strane analizirali i otvorena pitanja glede njihova djelovanja unutar pastorala. Naime, Kongregacija za nauk vjere svojim “Naputkom o molitvama” (2000.) upozorava neka “voditelji molitvenih susreta izbjegavaju svaki oblik teatralnosti i senzacionalizma”. A biskupima nalaže neka bdiju i odlučno reagiraju kad su posrijedi zloporabe i odstupanja od liturgijskih i drugih crkvenih norma i propisa. Prema riječima nadbiskup Puljića, nova evangelizacija o kojoj je govorio bl. Ivan Pavao II., a o kojoj zbori i papa Franjo treba poniznu duhovnost koja nije na sebe usredotočena, nego ide na periferije, prihvaća volju Božju i uzda se u njegovu Providnost. Kršćanstvu, dakle, ne trebaju “duhovnici koji vežu duše na sebe i praktički ih zarobljavaju”, nego “istinski pastiri koji su vjerni Crkvi i koji dijele sudbinu siromaha”, jer “traže izgubljene, tješe ucviljene i s Bogom pomiruju grešnike”, rekao je mons. Puljić.
Podsjetio je da su istoga dana usvojene Smjernice za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika. Smjernice kao pomoć u traženju istine i pravde, kažnjavanju počinitelja te liječenju nanesenih rana, vidljivi su znak brige koju Crkva pokazuje prema žrtvama svakog oblika nasilja i iskorištavanja, rekao je predsjednik HBK, spomenuvši da su one poslane mjerodavnoj Kongregaciji na odobrenje. Rekao je da je, gledom na prijedlog nacrta Obiteljskog zakona, Vijeće HBK za život i obitelj pripremilo osvrt na nacrt zakona kao doprinos javnoj raspravi o čemu će biti riječi i na ovom zasjedanju.
Najavljujući teme plenarnog zasjedanja, nadbiskup Puljić rekao je da će porečki i pulski biskup Dražen Kutleša dati osvrt na beatifikaciju blaženoga Miroslava Bulešića. Uz redovita izvješća Komisija, Vijeća i Odbora, te izvješća sa zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija iz Bratislave, biskupi će čuti što Vijeće za život i obitelj planira vezano uz Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Papa u miru Benedikt XVI. objavio je Motu proprio “Intima Ecclesiae Natura” (11. studenoga 2012.) u kojem je dao smjernice za karitativno djelovanje Crkve, a koji je preveden na hrvatski i bit će predstavljen na ovom zasjedanju. “Intimna je narav Crkve ne samo naviještati Riječ, dijeliti svete sakramente, nego i služiti braći u nevolji. To su: siromašni, stari, bolesni, žalosni i napušteni, rubni i prezreni, očajni, tužni zbog gubitka radnog mjesta, ljudi u duhovnim krizama, psihičkim poteškoćama, djeca bez roditelja, invalidi i udovice, osamljenici i ovisnici, žrtve ljudske nepravde, ljudi i djeca fizički zlostavljani, djeca sa smetnjama u rastu, prognanici i izbjeglice. Silno područje suvremenih potrebnika jesu periferija kamo nas papa Franjo šalje kako bismo bili blizu ljudima. A to je najizvrsnije naviještanje evanđelja jer po karitativnoj dimenziji Crkva na vidljiv način svjedoči kako je ona zajednica braće i sestara koju Otac ljubi. Vjernici pak svjedoče ljubav, ne samo riječima već solidarnošću prema svima koji su potrebni naše pažnje i ljubavi”, pojasnio je predsjednik HBK.
Na plenumu će biti predstavljene i Opće odredbe HBK o katoličkim školama u RH. Bit će govora o nekim pitanjima vezanim uz funkcioniranje vjeronauka u školama. Budući da je HBK pokrovitelj Hrvatskoga katoličkog sveučilišta biskupi će biti izviješteni i o radu te visokoškolske crkvene ustanove.
“Katoličke škole, vjeronauk u školama, katoličko sveučilište nameću pitanja o svrsi i namjeni odgojno-obrazovnih institucije te o naravi njihova poslanja. Čini mi se prikladnim reći kako je u temelju tih odgojno-obrazovnih institucije žudnja za spoznajom koja je vlastita čovjeku. Čovjek, naime, želi doći do istine. On je biće koje žudi za spoznajom i za istinom. A svrha istine je spoznati dobro. Istina nas, dakle, vodi k dobru, a dobrota polučuje istinu. Stoga je istinski smisao i stvarna zadaća svih odgojno-obrazovnih institucija: biti čuvarom osjetljivosti za istinom i dobrotom. I ne dopustiti da se čovjek odvrati od traganja za njima. Uvijek sa sviješću kako ne počinjemo od nulte točke. Mi pripadamo narodu u kojem se ta odgojno-obrazovna interakcija događa već 14 stoljeća. Ustav RH osigurava roditeljima “pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”, a kršćanski roditelji po prirodnom pravu i krsnom poslanju trebaju osigurati katolički odgoj svoje djece. U tom vidu dijecezanski biskup ima zadaću i pravo “osnivati i voditi škole bilo kojeg smjera, vrste i stupnja”, pojasnio je predsjednik HBK.
Spominjući da je pravno pitanje osnivanja i djelovanja katoličkih škola kod nas uređeno Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, a ono pak što je u navedenom dokumentu ugovoreno, provedbeno je definirano u Ugovoru o katoličkim osnovnim i srednjim školama između Vlade RH i HBK, nadbiskup je pojasnio da HBK u skladu s onim što određuje Zakonik kanonskog prava namjerava objaviti Odredbe o katoličkim školama u RH kojima se uređuje cilj i struktura obrazovanje u njima, kao i njihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju u današnjem svijetu.
Komentirajući kako suvremeni svijet u kojem živimo ima često naznake “laicizma i netrpeljivog sekularizma” koji u Crkvi ne vidi “partnera i suradnika”, nego suparnika, mons. Puljić poručio je da to nikako ne znači da Crkva nema prostora u demokratskim okvirima izraziti svoj stav, mišljenje i naučavanje. “Iskustvo totalitarnih režima od kojih su u dvadesetom stoljeću patili mnogi narodi i zemlje ovog starog kontinenta, potiče vjernike da u novim okolnostima slobode i demokracije ne budu ponovno ‘Crkva šutnje’. Zato se Crkva uključuju u raspravu; ne da bi branila povlastice ili svoj prostor u društvu, nego da se zauzima za zajedničko dobro pojedinca i naroda”, pojasnio je nadbiskup Puljić.
Najavio je da će na zasjedanju biti riječi i o Hrvatskoj inozemnoj pastvi, o Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, o nacrtu i temeljnim propisima za formaciju trajnih đakona, o žrtvama II. svjetskog rata i poraća, s posebnim naglaskom na one koji poput blaženog Miroslava Bulešića uživaju “glas svetosti” (fama sanctitatis). Na ovom zasjedanju odredit će se delegati HBK na zasjedanjima drugih BK, kao i kalendar termina za 2014. Jedna večer bit će posvećena molitvi i duhovnom razmišljanju uz zemne ostatke blaženog mučenika Alojzija Stepinca. Njemu će biskupi preporučiti sebe, svećenike, Bogu posvećene osobe, bogoslove i sjemeništarce. Posebice preporučit će mu naš narod i zemlju “koju je on toliko volio da se u toj ljubavi nije dao ni od koga nadmašiti”.
Konferencija za novinare o zaključcima i radu na ovom zasjedanju predviđena je za petak 18. listopada u 11 sati. Uz članove HBK na zasjedanju sudjeluju i predstavnici drugih biskupskih konferencija: izaslanik BK BiH vojni biskup Tomo Vukšić, subotički biskup Ivan Penzeš i srijemski biskup Đuro Gašparović, a u petak će im se pridružiti apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico.