Sarajevo, (IKA/KTA) – U ponedjeljak 4. studenoga u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu počelo je 59. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Predsjeda banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije BiH, a sudjeluju svi biskupi BK BiH te delegati Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije mons. Slobodan Štambuk, biskup bračko-hvarsko-viški, i mons. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup austrijske biskupije Linz, te delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Ilija Janjić, biskup kotorski.
Dobrodošlicu svim biskupima zaželio je domaćin zasjedanja kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. Spomenuo je da se Vrhbosanska nadbiskupija priprema na održavanje svoje prve Biskupske sinode dodajući da će uskoro započeti susreti po dekanatima na kojima će sudjelovati svećenici, redovnici, redovnice, vjeroučitelji i članovi župnih vijeća. Kazao je i kako osjeća potrebu s biskupima podijeliti zabrinutost zbog sve većeg broja čina nasilja, ali i samoubojstava koja pokazuju sve veći gubitak nade.
U uvodnoj riječi biskup Komarica pozdravio je sve članove Biskupske konferencije BiH te poimence delegate drugih biskupskih konferencija kao i apostolskog nuncija Luigija Pezzuta koji će se prvog dana pridružiti zasjedanju. Pozdravljajući biskupa Štambuka, izrazio je radost što je upravo on došao u svojstvu delegata HBK “kao nasljednik jednog od svojih slavnih prethodnika – hvarskih biskupa osobito Tome Tomasinija koji je bio dugogodišnji Papin izaslanik za katolike u kraljevini Bosni prije njenog sudbonosnog pada pod višestoljetnu vlast Osmanlija koja se pokazala osobito fatalnom na život i djelovanje crkvenih zajednica – župnih, samostanskih i biskupijskih”. Sinoćnjom misom u katedrali molitveno smo se sjetili bezbrojnih mučenika i drugih nastradalih zbog vjere tijekom prošlih stoljeća – osobito iz perioda otomanske i komunističke vlasti. Večeras ćemo imati mogućnost sudjelovati i na prigodnoj tribini u našoj Bogosloviji, koja se organizira u povodu 550. obljetnice ubijanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i pada Bosne i Hercegovine pod otomansku vlast. Hvala Vam što ste se odazvali našoj zamolbi da sa sobom donesete dragocjeno crkveno posuđe za slavlje Svete mise koji je bosanski kralj – dakako katolik – kao svoj dar poklonio svojevremenom papinom legatu a Vašem prethodniku biskupu Tomi Tomasiniju. Taj dar – kao dragocjeni povijesni artefakt jasno govori o neupitnoj nazočnosti i priznatosti katoličke hijerarhije i tijekom srednjovjekovne bosanske države. Povijest nas zadužuje da ju temeljito i objektivno poznajemo i da je prenosimo na mlađe generacije”, kazao je biskup Komarica koji je potom pozdravio i biskupa Aicherna i biskupa Janjića.
Biskup Komarica ukratko se osvrnuo i na neka važnija crkvena događanja posljednjih mjeseci u BiH te podsjetio da je “u listopadu, konačno nakon 22 godine, obavljen popis pučanstva u cijeloj zemlji” kao i da su biskupima “s više strana stizale vijesti od ne malog broja katolika – osobito prognanih i izbjeglih da nisu mogli biti uvršteni u popis pučanstva u svome rodnom kraju”. Naglasio je i da će “zajedno s cijelom Katoličkom Crkvom uskoro završiti Godinu vjere” tijekom koje su pokrenute “razne katehetske, pastoralne, liturgijske i druge akcije” i po mnogim župama i učilištima i samostanima u BiH.
Prenoseći pozdrave Predsjednika i članova Hrvatske biskupske konferencije, biskup Štambuk je kazao da Biskupska konferencija BiH “obilježava nadasve žalosni događaj žalosne uspomene kada ‘Bosna šaptom pade’ (1463.). “Bilo je to prije 550 godina. Pridružujem se vašem žalovanju, utoliko više jer je vaše sadašnje stanje, uz ostalo, vrlo povezano s tim davnim događajem i ima svoje žalosno-teške konotacije u našem vremenu”, kazao je biskup Štambuk, podsjećajući da je dan uoči zasjedanja u sarajevskoj katedrali misa slavljena iz kaleža i plitice koje je doniso sa sobom iz Biskupijskog muzeja u Hvaru, a koji su dar pretposljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaša Papinu delegatu Tomi Tomasiniju, hvarskom biskupu. Prenio je i neke pojedinosti s posljednjeg zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije.
Biskup Aichern prenio je pozdrav predsjednika Austrijske biskupske konferencije, napominjući da u isto vrijeme imaju zasjedanje u Salzburgu. Prenio je i pozdrave hrvatske katoličke zajednice s njihovim voditeljem u Linzu te izrazio radost što je i dalje postoji otvorenost austrijskih biskupija da karitativno pomažu u Bosni i Hercegovini. Spomenuo je i zauzimanje Katoličke Crkve u Austriji na planu ekumenizma i dijaloga kao i sve veći priliv izbjeglica iz Rusije, Afganistana, Irana, iz nekih afričkih zemalja. Dodao je da se osjeća porast nezaposlenosti posebno kod mladih ljudi premda to je stanje još uvijek puno bolje nego u mnogim drugim zemljama.
Biskup Janjić prenio je blizinu svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, podsjećajući da je riječ o nacionalno šarolikoj konferenciji u kojoj su biskupi iz šest nacionalnosti, a čije zemlje pokrivaju četvorica apostolskih nuncija. Osvrnuo se i na proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta u Nišu te istaknuo da su kao biskupi pozvani utvrđivati su vjeri svoje svećenike i vjernike kako bi svjedočili Krista Gospodina tamo gdje žive i djeluju.
Tijekom dvodnevnog zasjedanja biskupi će se osvrnuti na provedbu zaključaka s prošlog zasjedanja održanog 16. i 17. srpnja 2013. u Banjoj Luci. Također će saslušati važnija izvješća s susreta u BiH i u inozemstvu na kojima su sudjelovali delegati BK BiH. Biskupi će razmišljati i na temu: Vjera, moral, politika.
U ponedjeljak 4. studenoga u 20 sati u zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa (ulica Josipa Stadlera 5) u Sarajevu, u povodu 550 godina od pada Bosne, dr. fra Andrija Zirdum održat će prigodno izlaganje na temu: Katolička Crkva u vrijeme pada Bosne pod Osmanlije 1463. godine.
U utorak 5. studenoga u 12 sati u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, ulica Kaptol 7, predviđena je konferencija za novinstvo kojom završava zasjedanje.