Banja Luka, (IKA/KTA) – XVI. redovno godišnje zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije počelo je u srijedu 26. veljače u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na jednodnevnom zasjedanju, kojem predsjedaju banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i 18 od 20 članova Hrvatske biskupske konferencije. Na prvom dijelu zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto.
Na početku zasjedanja pozdrav i dobrodošlicu izrazio je domaćin zasjedanja biskup Komarica. “Danas je poseban radostan dan za jednu od četiri biskupije u BiH. U središtu Banjolučke biskupije okupio je Krist Spasitelj skoro sve nasljednike svojih apostola iz hrvatskog naroda”, kazao je biskup Komarica izražavajući “bratsku dobrodošlicu u rodni grad prvoga našeg blaženika iz laičkog staleža – Ivana Merza”. Posebno je pozdravio kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa metropolita, i kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskog nadbiskupa metropolita, napomenuvši da su se upravo vratili s važnog susreta – konzistorija – s papom Franjom i svim kardinalima svijeta. Posebnu dobrodošlicu i zahvalnost uputio je nunciju Pezzutu, ističući da on “svjedoči trajnu ljubav i brigu Svetog Oca i Svete Stolice za sadašnje naše napore i za budućnost Katoličke Crkve u ovoj zemlji”.
“I ovo naše zajedničko godišnje zasjedanje zaista je kairos, Božji dar -milost svima nama, da pokažemo svoju vjerodostojnost kao Kristovi suradnici u izgradnji njegova kraljevstva u narodu i životnoj sredini, u kojoj kao članovi njegove Crkve živimo. Pozivam vas da se zajednički sučelimo s aktualnim izazovima, intenziviramo svoje refleksije i zauzimanje za što učinkovitije rješavanje aktualnih problema – prvenstvenu unutar naših crkvenih redova, a onda i u našoj društvenoj stvarnosti. Ta društvena stvarnost je u ovoj zemlji, a nešto manje i u Republici Hrvatskoj, obilježena sve dubljim jazom između s jedne strane sve većeg broja socijalno ugroženih i zakinutih u pravu na život dostojan čovjeka, a mnogih osobito Hrvata na području Bosne i u pravu na održivi povratak u svoj rodni kraj, i socijalno situiranih s druge strane, kojima su se pridružili ravnodušni, i zbunjeni, a ne rijetko i nehumani političari domaći i međunarodni”, kazao je biskup Komarica.
Podsjećajući da je već više od pola godine Republika Hrvatska dio zajednice država koje sačinjavaju Europsku uniju, biskup Komarica zapitao je “kako pridonijeti da današnja Europa, koja teži sve većem ujedinjenju na političkom, privrednom i tehnološkom području, osigura i u idućim desetljećima svoje kršćanske korijene, svoju duhovnu i kulturnu osobitost i učvrsti i proširi zajedničku svijest o zajedničkim – kršćanskim vrijednostima koje trebaju koristiti čitavom čovječanstvu?” “Molim svjetlo i pomoć Duha Svetoga, da nam – po zagovoru Marije, Majke Crkve i Majke dobrog savjeta i blaženog Ivana Merza – pomogne u našoj spremnosti da što bolje poslužimo ostvarivanju Božje nakane s nama”, zaključio je biskup Komarica.
Pozdrav uime Hrvatske biskupske konferencije uputio je nadbiskup Puljić, podsjetivši na početku da su “prošlih dana sa strepnjom pratili ulične nerede i uništavanje zgrada i imovine diljem nekih gradova u BiH”. “Bilo je grozno gledati kako uredi i palače gore, a ljudi puni bijesa i nezadovoljstva. U državi koja je u velikoj ekonomskoj krizi, uzrokovanoj teškim ratnim razaranjima, te s najnovijom svjetskom krizom, neredi su prelili kap strpljenja pa su stradala mnoga kulturna dobra diljem BiH. Zbog toga današnji radni boravak biskupa HBK u Banjoj Luci nije samo pohod vama, draga braćo u biskupstvu, koji snagom svetog Reda vršite povjerenu službu u partikularnim Crkvama BiH, nego je i znak naše bratske solidarnosti i blizine u vašim brigama i strepnjama. Naš današnji program i rad zaogrnut je tim mislima, molitvama i dobrim željama da Svemogući Gospodar povijesti donese mir ovoj napaćenoj zemlji. S tom nakanom mi ćemo danas razgovarati o temama koje su naznačene u programu”, kazao je nadbiskup Puljić, ističući da redovita zajednička zasjedanja služe zajedništvu kako bi im veze bile čvršće i snažnije.
“A to zajedništvo ostvaruje se i gradi na više razina: Najprije na razinama naših partikularnih Crkava kojima smo postavljeni na čelo, a one su umrežene institucijama biskupskih konferencija. Tu je onda i razina našega naroda kojem smo poslani služiti, te razina sveopće, Katoličke Crkve kojoj stoljećima pripadamo s Petrom i pod Petrom.. Zahvalni smo papi Franji za poticajne misli koje nam je uputio u pobudnici Radost Evanđelja. Svjesni smo, naime, velike odgovornosti i obveze pružati našim suvremenicima razloge nade, te kao Božji ljudi ‘ne umarati se činiti dobro’ (Gal 6, 9). Budući da smo ‘opečaćeni poslanjem, kako kaže Papa, da prosvjetljujemo, blagoslivljamo, tješimo i liječimo’ (br. 273), ovakvi bratski radni susreti dobra su prigoda da u nama trajno raste misionarski osjećaj suodgovornosti za sve Crkve”, riječi su nadbiskupa Puljića, koji je zaželio “plodno, uspješno i blagoslovljeno zborovanje u Banjoj Luci”.