Zagreb, (IKA) – Biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 24. siječnja u Zagrebu započeli su XIII. redovno godišnje zajedničko zasjedanje pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića i banjolučkog biskupa Franje Komarice. Na zajedničkom zasjedanju, na kojem sudjeluje i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Cassari kao i svi biskupi dviju biskupskih konferencija osim nadbiskupa iz Splita i Zadra, razgovara se o suradnji Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH odnosno akciji Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH, hrvatskoj inozemnoj pastvi, Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu te ostalim zajedničkim temama.
Pozdrav svim nazočnima uputio je predsjednik HBK nadbiskup Srakić. “Od zadnjeg zasjedanja došlo je do promjena u zaduženjima naših dviju konferencija. Mons. Pero Sudar preuzeo je službu predsjednika za inozemnu pastvu, a dosadašnjeg ravnatelja inozemne pastve, preč. g. Kutlešu zamijenio je mr. o. Josip Bebić nakon niza godina provedenih u inozemnoj pastvi u Njemačkoj. Briga za Crkve sabrala nas je danas na ovo zasjedanje. Vodimo naime brigu o vjernicima istoga naroda rasutim širom svijeta. Osim toga, imamo zajedničkih odgovornosti na drugim područjima crkvenoga života”, kazao je nadbiskup Srakić podsjetivši na dnevni red zasjedanja.
Pozdrav je uputio i biskup Komarica. “U svojstvu predsjednika BK BiH izražavam svoju zahvalnost Bogu i svima koji su omogućili da se danas okupimo ovdje u Zagrebu na XIII. redovnom zajedničkom zasjedanju naših dviju biskupskih konferencija, koje djeluju u jednom hrvatskom narodu na području dvije suverene, međunarodno priznate države. I jedna i druga država je domovina našeg naroda, a to znači i područje legitimnog djelovanja Katoličke Crkve, koju mi snagom svoje službe predstavljamo i predvodimo svaki na svom mjestu”, kazao je biskup Komarica ističući kao osobit dar Božje dobrote napaćenoj domovinskoj Crkvi u Bosni i Hercegovini potpisani dekret o proglašenju blaženima pet redovnica Družbe Kćeri Božje Ljubavi nazvanih Drinske mučenice. “Za nas biskupe, osim spomenutog, ostaje i dalje kao najvažniji izazov i problem dramatično, konstantno nestajanje katoličke populacije iz Bosne i Istočne Hercegovine. Očito pomanjkanje političke volje kod domaćih i međunarodnih političkih predstavnika da se konačno i domicilnim katolicima, tj. Hrvatima omogući povratak i ostanak u njihovima rodnim mjestima, odnosno u župama barem u onoj mjeri u kojoj je to omogućeno prognanicima iz druga dva naroda – uvjetovao je u mnogim našim župama čak kontinuirano opadanje broja vjernika, jer starija populacija izumire, a povratnika i novorođenih nema. Osobito dramatična situacija za katoličku populaciju je na području entiteta RS, gdje sada živi jedva 5% od predratnog broja katolika”, rekao je biskup Komarica izražavajući nadu da će i kod braće u biskupskoj službi u Hrvatskoj naći još veće razumijevanje i adekvatnu podršku njihovim naporima. “Zahvaljujem svima Vama i svakom od Vas pojedinačno koji ste nam i do sada na razne načine pomagali u rješavanju mnogih i različitih problema”, rekao je biskup Komarica.

Svoj pozdrav uputio je i nuncij Cassari ističući da je redovito zajedničko zasjedanje dviju biskupskih konferencija veliki i konkretni primjer crkvenog zajedništva koje učinkovito pokazuju pravo lice Crkve i Krista. “Papa Benedikt XVI. često ponavlja; tko drugi, ako ne mi pastiri trebamo biti ljudi čvrste nade i istine, unatoč poteškoćama koje postoje u ovim našim zemljama, i ne samo u njima”, istaknuo je nuncij Cassari zahvalivši biskupima u Hrvatskoj za sve što su učinili i čine – na različite načine – kako bi, što je više moguće, pomogli mjesnim Crkvama u Bosni i Hercegovini, da se zaštite i poboljšaju uvjeti za neophodnu i veoma važnu katoličku prisutnost. “Divim se pastirima mjesnih Crkava Bosne i Hercegovine zbog njihove trajne zauzetosti za dobrobit povjerenog im naroda, usprkos brojnih poteškoća na koje nailaze. Pažljivo pratim – u stalnom sam kontaktu s izvrsnim nuncijem u Sarajevu – djelovanje pastira u Bosni i Hercegovini, osobito što se tiče položaja Hrvata koji tamo žive. Slobodan sam naglasiti, s velikom zabrinutošću, opasnost da će se u budućnosti još više smanjiti prisutnost naših katolika Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dragi biskupi, vama je bolje poznata nego meni težina situacije u Banjolučkoj biskupiji i u nekim dijelovima Vrhbosanske nadbiskupije, kao i Mostarske biskupije. Također vam je poznato da Sveta Stolica tome pridaje veliku važnost. Vjerujem da ovo zajedničko zasjedanje dviju Biskupskih konferencija može dati korisne smjernice za budućnost prisutnosti katolika u Bosni i Hercegovini, osobito u smislu koordiniranja inicijativa koje se namjeravaju promovirati”, rekao je nuncij Cassari potičući obje konferencije da uvijek djeluju zajedno.

Pozdravljajući sve kao domaćin, kardinal Bozanić je kazao da se, često pod pritiskom brojnih vijesti, širi bezvoljnost i gubitak nade u narodu. “Zato kao poseban dar vidimo najavu pohoda pape Benedikta XVI. i njegov dolazak ovdje u Zagreb. To je na neki način pohod cijelom hrvatskom narodu jer je Zagreb grad u kojem se na poseban način osjeća svaki Hrvat. Tom se pohodu radujemo kao providonosnom znaku u našem vremenu”, istaknuo je kardinal Bozanić podsjećajući da Sveti Otac dolazi na nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, ali i da se pomoli na grobu blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Dodao je da blaženi Alojzije postaje znak, ne samo za Hrvate katolike, nego i za Crkvu u Europi te da se tom prigodom očekuju Papine riječi upućene, ne samo Hrvatima katolicima, nego i cijeloj Europi. Izrazio je i radost što su nedavno istog dana najavljene beatifikacije sluge Božjeg Ivana Pavla II. i Drinskih mučenica te kazao da i to zajedničko zasjedanje biskupa iz RH i BiH želi biti znakom nade u hrvatskom narodu.