Petrovaradin, (IKA/TU) – Međunarodni znanstveni simpozij prigodom 300. obljetnice svetišta Gospe Tekijske započeo je 20. svibnja u svečanom salonu Oficirskog paviljona u Petrovaradinu. Pozdravnu riječ uputili su srijemski biskup Đuro Gašparović te đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. Uime Katoličkog-bogoslovnog fakulteta u Đakovu uvodni govor održao je dekan fakulteta, prof. dr. Ivica Raguž. Posebno je zahvalio preminulom župniku Stjepanu Barišiću i Petru Pifatu bez čijih zalaganja simpozij ne bi mogao biti održan.
Uvodno predavanje održao je prof. dr. Salvatore M. Perrella o temi “Mariologija danas”. Profesor je svećenik Reda Marijinih slugu, predstojnik Papinskog teološkog fakulteta Marianum u Rimu, obnaša službu predsjednika Talijanskoga mariološkog interdisciplinarnog društva i član je Upravnog vijeća Papinske međunarodne marijanske akademije sa sjedištem u Rimu. U predavanju je istaknuo kako istraživanje Marije iz Nazareta ne treba svesti na doktrinarni i teološki vid, nego Marijino značenje treba proširiti i na duhovni, ekonomski, egzistencijalni i međureligijski vid. Ona služi kao “antropološka paradigma” koja nije tek majka, već i sestra, a prije svega prijateljica. Ona nije majka podjele, već majka jedinstva i zajedništva svih vjernika, istaknuo je prof. Perrella.
Sljedeće predavanje održao je prof. dr. Ivan Dugandžić o temi “Blažena Djevica Marija u Novom zavjetu, s posebnim osvrtom na Ivanovo Evanđelje i knjigu Otkrivenja”. Kroz tumačenje dvije scene iz Ivanova Evanđelja – Kane Galilejske i događanja pod križem, ukazao je na to kako ta dva događaja predstavljaju početak i kraj spasenja. Marija u Kani predstavlja starozavjetni Izrael koji će u konačnom događaju mesijanskog vremena (Otk 12) uspostaviti eshatološku puninu, gdje će se vidjeti sažetak Staroga i Novoga zavjeta.
Treće predavanje održao je doc. dr. Drago Tukara o temi “Marijino djevičanstvo u crkvenih otaca”. Kroz kristološke rasprave, kršćanska je Crkva istovremeno započela obranu uloge Marije kao trajne djevice. Djevičanski porod, kojeg su crkveni oci nazivali izvanrednim porodom, treba promatrati kao čudo kojemu je prethodilo čudo odsutnosti požude. Predstavljajući pojedine nauke crkvenih otaca vidljivo je da su bili gotovo jednodušni po pitanju trajnog Marijina djevičanstva, zaključio je prof. Tukara.
Prof. dr. Raguž izlagao je o temi “Blažena Djevica Marija Bogorodica – teološki pogled”. Predstavio je temu Kristova ophođenja prema Djevici Mariji, naglasivši sam smisao dogme Marije kao Bogorodice, prema kojoj je ona značajna jer ima ulogu borbe protiv hereza. Blažena Djevica Marija trajno ostaje majka, majka Crkve, ona je sudjelovala u ljubavi zajedno s Isusom Kristom, ona nas uči da budemo sudionici spasenja, istaknuo je profesor Raguž.
Predavanje “Teološke poruke Marijina uznesenja na nebo” održao je doc. dr. Boris Vulić. Razjasnio je proglašenje posljednje dogme o Blaženoj Djevici Mariji – da je Bezgrešna Bogorodica bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu. Dr. Vulić donio je povijesni kontekst u kojoj je dogma donesena, istaknuvši, između ostaloga, da Marijino uznesenje odgovara općoj strukturi čovjekove nade. Prema riječima istaknutih kršćanskih teologa, putovi i načini Božjeg djelovanja na Mariju se odnose u izvanrednom, sveopćem smislu, a Marija na jedinstven i cjelovit način sudjeluje u Kristovu uzdignuću, naglasio je dr. Vulić.
Predavanje “Crkva i Bezgrešna: aktualnost dogme o Bezgrešnom začeću”, održao je prof. dr. Mladen Parlov. Prikazao je kako se dogma o Bezgrešnom začeću razvijala u jednom povijesnom periodu. Istaknuo je misao pape Benedikta XVI. da je Marija trajna slika svoga Sina, posve približena čovjeku, da je ona Sion u osobi. Iz toga slijedi da je očuvana od Istočnog grijeha, potpuno predana Bogu, a nauk o Bezgrešnoj izričaj je postojanja svete Crkve.
Tijekom dana predavanja će održati: izv. prof. dr. Predrag Dragutinović (Beograd) – Blažena Djevica Marija u pravoslavlju: sjaj Crkve i ikona ljudske ljepote; doc. dr. Lidija Matošević (Zagreb) – Karl Barth o Mariji; doc. dr. Davor Vuković (Đakovo) – Fenomenologija hodočašća i marijanskih svetišta; prof. dr. Marina Vicelja-Matijašić (Rijeka) – Ikoničnost Gospe Tekijske u svjetlu slike Salus populi romani; izv. prof. dr. Milica Lukić (Osijek) izlagat će na temu Gospa Tekijska u literaturi a prof. dr. Hrvojka Mihanović-Salopek (Zagreb) na temu Marijanske pjesme u molitveniku i pjesmarici Ružica zlamenita Ilije Okrugića Srijemca.
Prvi dan završit će plenarnom raspravom te misnim slavljem koje će započeti u 19 sati.