Samobor, (IKA) – U organizaciji Konferencije nacionalnih asistenata Franjevačkoga svjetovnog reda i Konferencije nacionalnih asistenata Franjevačke mladeži u Kući susreta Tabor započeo je 27. veljače I. nacionalni tečaj za duhovne asistente FSR i FRAMA-e.
Ovaj godišnji nacionalni tečaj ustanovljen je s ciljem uvođenja trajne formacije asistenata na svim razinama: mjesnoj, područnoj i nacionalnoj nakon reorganizacije nacionalnih bratstava (ustroj po područnim bratstvima) Franjevačkoga svjetovnog reda (2000. – 2001.) i Franjevačke mladeži (2005. – 2006.).
Na tečaju se okupilo više od stotinu sudionika, većim djelom asistenata FSR-a i FRAMA-e iz šest franjevačkih provincija u Hrvatskoj (OFM, OFMCap, OFMConv i TOR), dviju franjevačkih provincija iz Bosne i Hercegovine, desetak redovnica iz franjevačkih zajednica koje obavljaju službu mjesnih asistentica, petnaestak franjevačkih bogoslova, te predstavnici Nacionalnog vijeća FSR-a i Nacionalnog vijeća FRAMA-e. Na tečaju su nazočni i generalni asistenti iz Rima fra Martin Pablo Bitzer, OFMConv, fra Samy Irudaya, OFMCap i fra Ivan Matić, OFM, generalni definitor kapucinskog reda fra Jure Šarčević, ministar provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Đuro Hontić, vikar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Matija Koren,te međunarodna vijećnica FSR-a Antica Nada Čepulić.
Predsjedatelj Konferencije nacionalnih asistenata FSR-a fra Ljudevit Maračić, OFMConv, istaknuo je kako se za ovaj prvi tečaj nastojalo odabrati teme vezane uz ulogu, rad i smjernice za učinkovitiju duhovnu asistenciju na svim razinama. Teme su napose važne s obzirom da je asistentima na različitim razinama kao zastupnicima provincijala povjerena odgovornost za duhovnu i pastoralnu skrb u FSR-u i FRAMA-i.
Nacionalni ministar FSR-a Vid Mato Batorović istaknuo je ulogu asistenata u odgoju za samostalnost. Također je podsjetio da je potvrđen Statut nacionalnog vijeća FSR-a, a sve asistente je pozvao da pomognu u animiranju za Nacionalni kongres FSR-a i FRAMA-e koji će se održati 19. svibnja u samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu.
Poruku nacionalnog predsjednika Frame Lovre Sučića pročitala je Antonija Kvesić. U poruci se izražava zahvala asistentima za sve što su pružili tijekom niza godina u formiranju naraštaja mladih od kojih su mnogi nastavili svoj životni put u FSR-u ili u nekoj od redovničkih zajednica. Stoga se asistente podsjeća da su u formativnom procesu neophodni mladima zbog iskustva kojeg su stekli na svom duhovnom i životnom putu kako bi tim iskustvom obogatili njih za život, pa je slijedom toga potrebna njihova prisutnost na tjednim susretima, ali i na susretima više razine kao što su područni susreti, ili nacionalni susret koji se priprema.
Predsjedatelj generalnih asistenata FSR-a fra Ivan Matić istaknuo je važnost franjevačkih svjetovnjaka koji su kroz dugi niz godina pridonijeli da franjevačka obitelj može biti prisutnija u Crkvi i svijetu na jasan evanđeoski način u kojem propovijedamo sve ono što je sv. Franjo propovijedao, a to je milosrđe i ljubav Isusa Krista našega brata. Zahvalio je redovnicama koje su se pokazala spremnost preuzimanja službe mjesnih asistentica, što je novost kod nas.
Radni dio tečaja započeo je kratkim pregledom duhovne asistencije FSR-a i FRAMA-e u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Osvrt prema Statutu na asistenciju FSR-a u Hrvatskoj dao je fra Zvonimir Bursač, TOR. Kod zadaće “duhovna asistencija treba jamčiti zajedništvo s Crkvom i franjevačkom obitelji” istaknuo je poteškoću nedovoljnog poznavanja mjesta udruge kao FSR u Crkvi. Osvrćući se na “kolegijalnu asistenciju” istaknuo je da u nekim regijama to još nije saživjelo, a kao pozitivan primjer istaknuo je zagrebačko područje, što većim dijelom treba zahvaliti tome što tu djeluju nacionalni asistenti. Istaknuo je i nedovoljnu prisutnost samih asistenta u vijećima FSR-a, te zanemaren aspekt pastoralnog pohoda asistenata s više razine na nižu izvan kapitula. Jedan od pokušaja odgovora na zadaću promicanja zanimanja braće za FSR i FRAMA-u je i ovaj tečaj, te objavljivanje materijala. Prema riječima fra Zvonimira, čini se da su asistenti pripremljeniji za pastoralni oblik djelovanja, od onog duhovnog koji podrazumijeva praćenje bratstva “iz bliza”, a posebice kad je riječ o kandidatima.
Predsjedatelj Konferencije nacionalnih asistenata FRAMA-e fra Milan Krišto podsjetio je na 15 godina djelovanja FRAMA-e. Što se tiče samog djelovanja bratstava FRAMA-e, fra Milan ističe problem nedovoljne formiranosti asistenata, kao i djelomičnu neinformiranost o FRAMA-i. Tome bi se trebao posvetiti više pozornosti u provincijama, npr. izradom plana odgoja bogoslova i svečano zavjetovanika. Fra Milan ukazao je i na pozitivnost procesa regionalizacije FRAMA-e koja zbližava članove pojedinih provincija, te se tako zajedno otkriva franjevačka karizma s različitih strana, što je možda bilo zanemareno u odgoju. Očekuje se potvrda statuta FRAMA-e od strane FSR-a. Što se tiče bolje povezanosti između FSR-a i FRAMA-e, fra Milan je istaknuo mogućnost da ista osoba bude asistent FRAMA-e i FSR-a, a već tako djeluje dvadesetak asistenata. Nacionalni asistent FSR-a u Bosni i Hercegovini fra Petar Aranđelović podsjetio je na ulogu Crkve u očuvanju hrvatskoga naroda i vjere u BiH u čemu su posebnu ulogu imali franjevci koji su stotinama godina bili jedini pastoralci u tim krajevima. No, tu svoju važnu ulogu ne bi mogli izvršiti da nisu na tome putu shvatili kako im je potrebna pomoć laika-svjetovnjaka koje su organizirali u FSR. Kao što su Crkva i franjevci doživljavali svoje krize, tako je krize doživljavao i FSR, posebice je to došlo do izražaja tijekom posljednjih ratnih godina. Prije rata je u BiH FSR imao više od 4500 članova, a danas ima 1125 člana u 18 mjesnih bratstava. Fra Petar ističe da je za obnovu FSR-a potrebna sustavnija briga o obrazovanju budućih asistenata. Zalaže se da se u posljednjem semestru teološkog studija uvede predmet o franjevačkom pokretu među svjetovnjacima. Pohvalio je održavanje ovog tečaja, te predložio da se on organizira kao što je zamišljeno svake godine, ali tečaj organizira naizmjenično jedne godine u Hrvatskoj, a druge u Bosni i Hercegovini. Nadovezujući se na potrebu sustavnijeg i permanentnog obrazovanja kako budućih, tako i aktualnih asistenata o FRAMA-iu BiH govorio je asistent fra Nikica Vujica. Istaknuo je i problem angažiranja pojedinih asistenata na različitim područjima pastorala, zbog čega ponekad rad s FRAMA-om dolazi u drugi plan. Što se tiče samog organiziranja mjesnih bratstava, u Hercegovini djeluje manje bratstava pa je i bolja koordinacija. U Bosni mnogo bratstava otežava komunikaciju, a u ponekim bratstvima radi se na franjevačkoj duhovnosti, no nije usklađen prema pravilima. U BiH ima 1600 framaša, od toga 1052 s obećanjima, a jedno od najbolje organiziranih bratstava je u Fojnici.
Prvo predavanje s temom “Dokumenti franjevačkoga svjetovnog reda”koje je pripremio generalni asistent Michael J. Higgiens, TOR predstavio je fra Zvonimir Brusač, TOR. Dokumenti koji uređuju život u Franjevačkom svjetovnom redu slični su temeljnim dokumentima bilo kojega drugog reda ili družbe u Crkvi. Oni uključuju: pravilo života, konstitucije i statut. Važno je uočiti i cijeniti važnost ovih dokumenata za jednu redovničku obitelj. Oni izražavaju duhovne korijene ustanove, njezin identitet ili samorazumijevanje i izričito određuju kako njezini članovi trebaju živjeti svagdašnji život. Ti se dokumenti međusobno dopunjuju i prožimaju. Nadalje u predavanju je predstavljen pregled razvoja Pravila Franjevačkog svjetovnog reda. Napominje se da je prvo “pravilo” franjevačkoga pokreta bio sv. Franjo. Braća i sestre gledali bi u njega kao u putokaz za svoj život: kako treba moliti, kako služiti i raditi u Crkvi, kako živjeti. U predavanju se potom osvrnulo na pobudnicu koja je nastala između 1212. i 1215. godine, te na pravila: Memoriale propositi (1221), Supra montem (1289), Miseriocors Dei Filius (1883), Seraphicus Patriarcha (1978). Kako konstitucije određuju ili definiraju kako članovi ustanove na svakoj razini trebaju živjeti pravilo, tako su se nakon novog pravila Seraphicus Patriarcha priredile i nove konstitucije, koje je Kongregacija za ustanove posvećenog života i društva apostolskoga života odobrila 2000. godine. Temeljem novog Pravila i Generalnih konstitucija, Kongregacija je pozvala da se pristupi revidiranju svih statuta Reda. Dokumenti FSR-a – njegovo Pravilo, Generalne konstitucije i različiti statuti – izražavaju temeljni identitet Reda i definiraju kako braća i sestre koji su prihvatili ovaj način franjevačkog života u svijetu trebaju živjeti taj identitet. Oni također, daju smjernice o tome kako Redu treba pružati duhovnu i pastoralnu asistenciju. Jasno je da je dobro poznavanje tih dokumenata neophodno za asistente, koji su pozvani da svoj život i snage dijele s Franjevačkim svjetovnim radom, stoji na kraju predavanja fra Michaela J. Higginsa. Predavanje s temom “Kolegijalna asistencija u FSR-u” održao je generalni asistent fra Martin Pablo Bitzer, OFMConv. Kolegijalna asistencija temelji se na smjernicama Generalne Konstitucije FSR-a i na odredbama Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u. Fra Martin je tako istaknuo da se pastoralna i duhovna skrb u FSR-u obavlja “po ovom Statutu, koji je zajednički za sva četiri reda (OFM, OFMConv, OFMCap i TOR) i odvija se kolegijalno na svim razinama višim od mjesne”. Duhovna skrb znači: unapređivati produbljivanje franjevačke duhovnosti, duhovno animirati, nuditi duhovna razmatranja. Dok se pastoralna dimenzija skrbi odnosi na službu pastira u onom smislu kako se ova shvaća i vrši u Katoličkoj Crkvi. Nadalje, u predavanju je istaknuta skrb prema zajedničkom statutu četiri reda, te kolegijalno ostvarena skrb ukoliko se duhovna i pastoralna skrb odvija kolegijalno područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Glavni izvršitelji ove duhovne i pastoralne skrbi za FSR u prvom su redu višu poglavari, a potom duhovni asistenti. Ovdje posebno treba istaknuti da se radi o dužnosti, a ne želji, jer kako piše u Statutu: “Viši franjevački poglavari odgovorni su za kvalitetu pastoralne službe i duhovne asistencije”. Oni svoju službu vrše: uspostavljanjem mjesnih bratstva, pastoralnim pohodom i duhovnom asistencijom. Istaknuta je kolegijalnost provincijskih ministara temeljem koje se na području gdje više redovničkih poglavara ima jurisdikciju, dogovaraju o najprikladnijem kolegijalnom obavljanju svoje službe područnim i nacionalnim bratstvima. Fra Martin Pablo Bitzer tu ističe dva elementa. Prvi je dijalog viših poglavara s nacionalnim i područnim vijećima FSR-a kako bi ova znala kome se treba obratiti da zatraže asistenta. A drugi je imenovanje nacionalnih i područnih asistenata i oblik izvršenja.

Zajedničko misno slavlje predvodio je fra Matija Koren, a propovijedao je fra Ivan Matić. U poslijepodnevnim satima prvog dana Nacionalnog tečaja za duhovne asistente FSR i FRAMA-e održan je rad po skupinama, a navečer susret generalnih asistenata s Konferencijom nacionalnih asistenata FSR-a.
Drugog dana tečaja, sudionici će čuti dva izlaganja generalnih asistenata FSR-a: “Uloga duhovnog asistenta u vijeću i mjesnom bratstvu” (fra Samy Irudaya, OFMCap) i “Franjevačka mladež i duhovna asistencija u Frami” (fra Ivan Matić, OFM).