Bad Honnef, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe o temi “Novi (karizmatski) pokreti i gibanja u Crkvi danas” započeo je u utorak 9. listopada jutarnjom molitvom u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Na skupu se okupilo više od 130 sudionika iz sedam zapadnoeuropskih zemalja i iz domovine, a pozdravnu riječ na početku je uputio ravnatelj dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije mons. Wolfgang Miehle iz Bonna koji je kazao kako su svi pozvani na kvalitetan suživot i suradnju, a to se podjednako odnosi i na zajednice drugih materinskih jezika u Crkvi u Njemačkoj. Upozorio je također na probleme s kojima se suočavaju stranci u Njemačkoj od kojih je 300 do 500 tisuća katolika bez vrijedećih useljeničkih isprava, a oni zahtijevaju posebnu pastoralnu skrb. “Samo u suradnji s mjesnom Crkvom katolici drugih materinskih jezika mogu postati žive zajednice Isusa Krista”, zaključio je.

Konzul za iseljeništvo i kulturu Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Düsseldorfu Kristian Tušek je, prenoseći pozdrave generalne konzulice Katarine Trstenjak podsjetio na kvalitetnu suradnju Konzulata i tamošnjih hrvatskih katoličkih misija. “Suradnja Generalnog konzulata RH u Düsseldorfu s hrvatskim katoličkim misijama u regiji Sjeverna Rajna i Vestfalija od izuzetne je važnosti i značenja s obzirom da se u oba slučaja radi o hrvatskim institucijama koje vode brigu o potrebama hrvatskog iseljeništva”, kazao je, uz želju za uspješnim radom skupa.
Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić je prije otvaranja rada skupa kazao kako se radi o najvažnijem skupu hrvatskih pastoralnih djelatnika izvan domovine. “Neka ovaj naš susret Gospodin ispuni mirom, radošću i uspjehom kako bismo mogli novom snagom naviještati diljem Europe Kristovo Evanđelje u zgodno i nezgodno vrijeme, učvršćujući naše zajednice u jedinstvu, vjeri i ljubavi”, rekao je. U radu skupa uz delegata Bebića za Njemačku sudjeluju i delegati za hrvatsku pastvu u skandinavskim zemljama mons. Stjepan Biletić, za Švicarsku dr. fra Šimun Šito Ćorić, za Austriju fra Josip Tretnjak, za Francusku i druge susjedne zemlje vlč. Stjepan Čukman te za Sloveniju fra Marko Prpa. Pročitano je i pozdravno pismo sudionicima skupa hrvatskih haaških uznika. Uvodeći u skup, dr. Adolf Polegubić je kazao kako je do realizacije skupa došlo tragom predavanja dr. o. Mihalya Szentmartonija održanog u Zagrebu te iskustvom karizmatskih seminara u domovini, a i Njemačkoj, povezanim s različitim viđenjem njihova ostvarenja, od odobravanja do odbacivanja. “Željeli smo kao organizatori objektivno i utemeljeno postaviti pastoralni skup. Nije nam nakana biti na jednoj ili drugoj strani, već omogućiti utemeljen i objektivan govor o karizmatskim pokretima u teoriji, kao i o praksi, njegovim pozitivnim i negativnim stranama, te cjelokupnom gibanju laika kako u općoj tako i u domovinskoj Crkvi. Prilika je to da svi okupljeni na ovome skupu dođu do izražaja i iznesu svoje mišljenje kako bismo prožeti ljubavlju prema svojoj Crkvi i svome hrvatskom narodu mogli što kvalitetnije djelovati danas za njegovo bolje sutra”, istaknuo je.
Prvo predavanje održao je dr. Szentmartoni o pokoncilskom buđenju laikata – pokretima u Crkvi: teologija, psihologija i pastoral. “Pojava duhovnih pokreta dijeli duhove, osobito župnike. Neki su oduševljeni s njima i vide u njima novo sredstvo evangelizacije za svoje župe, drugi se tuže da im ometaju redoviti župski rad, jer se odjeljuju od cjeline župske zajednice”, kazao je. Upozorio je također na potrebu razlikovanja psihološke grupe, koja se stvara za zadovoljavanje neke potrebe od zajednice koja se okuplja oko Božje riječi. Podsjetio je također da psihološka grupa nije nužno vjerska zajednica, jer ljudi ne traže u prvom redu Boga, nego sebe, zdravlje, prijateljstvo, prihvaćenost pa psihološka grupa poprima elemente terapeutske grupe i ravna se po drukčijim zakonitostima grupne dinamike nego jedna vjerska zajednica te je jedna od karakterističnih oznaka terapeutskih grupa središnja uloga samoga vođe, odnosno iscjelitelja. “Poteškoće u tim pokretima odnose se na njihovi strukturu kao i na njihovu ulogu u župnim zajednicama”, kazao je, dodavši kako nikad nisu institucije u krizi, nego pojedinci, koji ne vide vrijednost jedne institucije. “Drugim riječima, nije brak ili obitelj u krizi, nego muškarci i žene kojima nedostaje možda osjećaj odgovornosti, sposobnost ustrajnosti, spremnost za žrtvu. Isto vrijedi za Crkvu, za svećeništvo: u krizi su osobe, ne institucije. A odatle onda jedan pastoralni prioritet: otkriti nanovo važnost rada s pojedincima bilo u obliku duhovnog vodstva, savjetovanja, razgovora, bilo detaljnije ispovijedi, i sl. Ali krenuvši upravo od pojedinaca, možemo i moramo biti u stanju preko njih čitati znakove svježine Crkve”, istaknuo je.

Prijepodnevni rad skupa završio je euharistijskim slavljem. Na kraju misnog slavlja sve je pozdravio pomoćni biskup nadbiskupije Köln Heiner Koch, koji je ujedno biskupski vikar za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika u toj nadbiskupiji od kojih su i tri hrvatske: u Kölnu, Wuppertalu i Düsseldorfu. Ujedno je podsjetio kako u toj nadbiskupiji danas živi 16.000 Hrvata koji svojom vjerom i posebnošću obogaćuju i mjesnu njemačku Crkvu. U popodnevnim satima predavanje o postkoncilskom buđenju laika u domovinskoj Crkvi održao je dr. Adolf Polegubić iz Frankfurta, a o poratnom karizmatskom pokretu pod vidom pretpostavki i obilježja govorio je dr. fra Ante Vučković iz Splita.