Zadar, (IKA) – Dvodnevni znanstveni simpozij “17 stoljeća zadarske Crkve”, kojeg priređuju Zadarska nadbiskupija i zadarsko Sveučilište, otvoren je u utorak 16. studenog u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Povod organiziranju tog najvećeg znanstveno-kulturnog događaja mjesne Crkve je jubilejska proslava 1700. obljetnice od mučeništva sv. Stošije, zaštitnice nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale. Otvaranju su nazočili i akademik Emilio Marin, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, zadarski župan i gradonačelnica Ivo Grbić i Ana Lovrin, te predstavnici znanstvenih, kulturnih, društvenih, gospodarskih i vojnih institucija. Povijesne i teme iz umjetničke baštine u 10 tematskih cjelina predstavit će 69 znanstvenika iz cijele Hrvatske, Italije i Njemačke. Pozdravne riječi uputili su zadarski nadbiskup Ivan Prenđa i rektor zadarskog Sveučilišta dr. Damir Magaš.
Učvrstiti vlastiti identitet i duhovno poslanje zadarske Crkve na početku trećeg milenija, prema riječima nadbiskupa Prenđe, cilj je održavanja simpozija, spominjući se Papinih riječi “Dužni smo se usmjeriti prema budućnosti koja nas čeka”. Dolazak evanđelja u ove krajeve po prvom pokoljenju Crkve potvrđuje se i u Pavlovoj poslanici riječima “Tit je otišao u Dalmaciju”, rekao je nadbiskup, dodavši da se Crkva u rimskoj Jaderi postupno oblikovala s biskupom i klerom. “Činilo ju je ono što se zove bitnim odrednicama Crkve, a II. vatikanski sabor je ovako izrekao: “Dijeceza je dio Božjeg naroda koji je povjeren biskupu na pastirsku brigu, uz suradnju prezbiterija. Ukoliko je povezana sa svojim pastirom i skupljena oko njega po evanđelju i euharistiji u Duhu Svetom, ona tvori mjesnu Crkvu, u kojoj je doista prisutna i djeluje jedna, sveta, katolička i apostolska Kristova Crkva”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da su u tom određenju vidljiva dva elementa crkvene stvarnosti: ljudski i božanski. Zemaljska Crkva u sebi već nosi nebeska dobra, vidljiva je stvarnost i zajednica koja je dala veliki doprinos građanskom društvu na različitim područjima: duhovnom, kulturnom, teološkom, prosvjetnom, umjetničkom i polju ljudskih umijeća. Nadbiskup je izrazio nadu da će saznanja Simpozija “darovati novo, dublje, istinskije poznavanje zadarske Crkve, čiji će plodovi biti izazov za pisanje moderne, sintetičke i pristupačne povijesti mjesne Crkve”. U ime zadarske Crkve, “dugovječnog stabla vjere i života” poželio je uspješan rad sudionicima Simpozija.
Na Simpoziju sudjeluje 15 znanstvenika sa Zadarskog sveučilišta. Baš je na primjeru zadarske Crkve, unutar hrvatskog nacionalnog korpusa, prepoznatljiv zemljovid duhovnog i materijalnog aspekta kao snažnog svjedoka sakralne dimenzije opstojnosti čovjeka, rekao je dr. Magaš, izražavajući ponos zbog duhovnog okvira starih biskupija u prostoru od Like i Une, Velebita i Kotara, do Paga i Kornata. Taj su prostor “razdirali ratovi, bijeda uma i tijela, granice i podjele, bolesti i gladi, greške i zablude, iz kojih ga je u borbi dobra i zla trnovita staza slave uvijek izdizala”, rekao je dr. Magaš, dodavši da je odgovornost sadašnjeg pokoljenja odgovoriti na izazove i pitanja vremena istinom, poštenjem i ljubavlju, da i znanstvena otkrića i saznanja Simpozija doprinesu utiranju putova budućnosti, s ciljem rasvjetljavanja nepoznatog i širenja već postojećih spoznaja.
Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je zadarski sveučilišni život “dio akademske i kršćanske Europe, utkane u temelje civilizacije, koju se danas nerijetko odbacuje”. Prostor sv. Dimitrija, jedine aktivne kapele na hrvatskim sveučilištima svjedoči o mogućnosti zajedništva i suradnje Sveučilišta i Crkve, poručio je rektor, poželjevši plodonosne rezultate skupa na dobrobit grada i domovine.
Simpoziju nazoči i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je bio organizator skupa u povodu 800. obljetnice osnivanja Krbavske biskupije. Zbog niza veza u povijesti Zadarske nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije, čiji je velik dio, Južna Lika, bila pod Ninskom biskupijom, biskupa Bogovića “zanimaju srednjovjekovni događaji na tom području, jer su to korijeni današnje Gospićko-senjske biskupije”.
Zadarsko sveučilište baštini tradiciju dominikanskog učilišta iz 14. st. Dr. Stjepan Krasić, s Papinskog sveučilišta u Rimu, rekao je da se “malo Crkava u svijetu može pohvaliti tako dugom i uspješnom prošlošću kao zadarska. U njoj su se zbivali svi značajniji događaji u crkvenom, vjerskom, kulturnom i političkom pogledu u životu hrvatskog naroda. Zato taj skup nadrasta sami naslov, povijest Crkve”. Pripremajući izlaganje o dominikancima na području Nadbiskupije, dr. Krasić otkrio je postojanje 13 dosad neregistriranih dominikanskih samostana.