Zagreb, (IKA) – Petodnevni znanstveni skup o velikanu naše Crkve i kulture fra Andriji Kačiću Miošiću i kulturi njegova doba, koji Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja priređuju u prigodi 300. obljetnice njegova rođenja, otvoren je 3. studenoga u Palači HAZU-a u Zagrebu. Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora Vladimira Šeksa. Predsjednik Šeks zbog obveza nije mogao sudjelovati na otvorenju, no u pozdravnom je pismu istaknuo da je kao predsjednik Hrvatskog sabora sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstvo nad proslavom 300. obljetnice rođenja hrvatskog književnika fra Andrije Kačića Miošića. Premda je pisac i drugih djela, njegov “Razgovor ugodni naroda slovinskog”, najvažnije je njegovo djelo, ali ujedno i jedno od najvažnijih djela iz starije hrvatske književnosti, istaknuo je Šeks, ukazavši da je taj Kačićev Razgovor ugodni namijenjen širokoj publici odigrao presudnu ulogu u demokratizaciji hrvatskog društva, u opismenjavanju hrvatskog naroda i upoznavanju širokih hrvatskih masa s prošlošću i borbom naroda za održanje i oslobođenje. Upravo zbog tih razloga i tih osobina Kačićevo je djelo probilo granice onodobne regionalne ograničenosti hrvatske književnosti i dosegnulo sve hrvatske krajeve, istaknuo je predsjednik Sabora, napomenuvši da je Kačićev Razgovor ugodni doživio od 1756. do 1826. godine sedam izdanja što govori o tome kakav je bio interes za to djelo i kakav je utjecaj ono imalo.

Ističući da je prošlo punih tri stotine godina otkako je 17. travnja 1704. kršten Antun, sin Bartula Miošića i žene mu Mande, predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš istaknuo je da se spomenuo tih tri stotine godina zato što je kroz čitavo to vrijeme Andrija Kačić Miošić bez prestanka bio prisutan u hrvatskoj književnosti kao pisac čije se štivo rado čitalo zacijelo u ponajviše hrvatskih obitelji, kuća, sela i gradova, jednako na sve četiri strane hrvatskih zemalja.

Provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu dr. fra Željko Tolić istaknuo je da je jedan od vrlih muževa i sjajnih zvijezda na nebu te franjevačke provincije svakako fra Andrija Kačić Miošić, u narodu proslavljeni Starac Milovan. Istaknuo je pri tome da je fra Andrija bio uzoran redovnik i svećenik, generalni lektor i sveučilišni profesor filozofije i teologije, pisac filozofskih i bogoslovnih tekstova, književnik koji je utjecao na europski romantizam, posebno na češki narodni preporod, i koji je u hrvatskom narodu imao veći utjecaj i značenje od bilo kojeg drugog pisca. Podsjetio je da su se njegov život i djelovanje odvijali u vremenu kad je južna Hrvatska uslijed duge dominacije Mletačke Republike bila politički satrvena, ekonomski osiromašena i kulturno zaostala. U takvim prilikama na hrvatsku povijest i scenu stupa katoličko svećenstvo koje usprkos budnom mletačkom oku, nastoji razvijati kulturne i prosvjetne djelatnosti. U tome se posebno ističu franjevci koji tiskaju pučke knjige te tako šire pobožnost, odnosno poučavaju puk i jačaju njegovu narodnu svijest, podsjetio je dr. Tolić.

Znanstveni skup u kojemu će se rasvijetliti život, djelovanje i utjecaj Kačićevih djela na hrvatsku i europsku kulturu održavat će se i u Sinju, Makarskoj, Mostaru, Bristu i Zaostrogu.