Zagreb, (IKA) – Prijateljskim druženjem i prvim izmjenama iskustava života različitih mjesnih Crkava zemalja Istočne i Srednje Europe u doba komunističkoga režima započeo je uvečer 9. veljače u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu susret kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe. Na prvi takav susret u glavnom hrvatskom gradu, na poziv zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, odazvali su se nadbiskup Vilniusa kardinal Audrys Juozas Bačkis, nadbiskup i metropolit iz Krakova kardinal Stanislaw Dziwisz, ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö, venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola te predsjednici biskupskih konferencija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine i Hrvatske.
“Htjeli smo ove godine objediniti blagdan blaženog Alojzija Stepinca s našim Susretom o temi: ‘Poslanje Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi dvadeset godina nakon sloma komunističkog sustava (1989.- 2009.)’. Želimo se u osobi blaženoga Alojzija zajedno prisjetiti svih onih koji su dali život, u plemenitom svjedočenju za Istinu. Prisjetimo se pastira naših mjesnih Crkava, brojnih svećenika, redovnika, redovnika i mnogih muževa i žena. Dvadeset godina nakon sloma marksističkoga totalitarizma, izvire nužnost razmatranja prijeđenoga puta naših naroda i izazova koje smo upoznali kao Crkva”, istaknuo je kardinal Bozanić, zaželjevši gostima dobrodošlicu te im zahvalio na odazivu i dolasku u Zagreb prigodom tako značajnoga datuma za Crkvu u Hrvatskoj. Podsjetivši na prošlogodišnju rujansku proslavu desete obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, u tijeku koje su se iznova mogle razmatrati riječi sluge Božjega Ivana Pavla II. kojima je Alojzija Stepinca predstavio kao kompas hrvatskomu narodu, kardinal Bozanić istaknuo je Stepinčevu vjeru u Boga, poštovanje čovjeka, jedinstvo Crkve pod vodstvom Petrova nasljednika, njegovu spremnost na patnju te vjernost istini i riječi danoj Kristu i Crkvi.

U nastavku druženja zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško predstavio je nazočnima višejezični zbornik radova međunarodnog simpozija održanog 19. rujna 2008. godine, a ovih dana objavljenog pod naslovom “Kardinal Stepinac – svjedok Istine”. “Uistinu nas raduje da ste upravo vi prvi koji ste u ruke dobili ovu knjigu; ne vi kao oni koji ste došli ‘izvana’, jer za vjernike Katoličke Crkve u tom smislu ‘izvana’ ne postoji, ta vi ste dio ‘naše’ Crkve, koji ste je došli iznova susresti u Hrvatskoj. Još više, svaki čovjek koji poznaje sjaj života kardinala Stepinca, među Hrvatima katolicima ne može nikada biti stranac”, kazao je mons. Šaško, nakon što je prikazao strukturu knjige, istaknuvši njezinu vrijednost u tome da su o Stepincu i vremenu u kojem je živio progovorili mjerodavni povjesničari iz različitih naroda koji se s tim temama bave i imaju što reći, bilo o Stepincu kao osobi, bilo o okviru i polazištima s kojih treba poći u traženju svjetla za shvaćanje teme.
Sam je Stepinac bio samo vjeran evanđelju i vlastitom biskupskom pozivu, rekao je Šaško, napomenuvši da iz objavljenih članaka postaje jasno zašto su i kako, ne samo Stepinac, nego i toliki drugi pastiri i vjernici, pa i sam papa Pio XII. nakon rata, prema točnom klišeju komunističke propagande, od nedužnih žrtava koje su pomagale drugima, postali proganjani neprijatelji.
Nadamo se da će po objavljenim prilozima čitateljima postati jasno da je riječ o proročkom liku, pastiru u samom središtu komunističke diktature, izoliranom u zatvoru i kućnom pritvoru, koji je predvidio svršetak, pad, kao i kraj svih ideologija utemeljenih na kršenju istine o čovjeku, istine proizišle od božanskog otajstva, kazao je mons. Šaško, zaključivši da danas Crkva u Europi živi različite okolnosti, ali istina ostaje ista, a izazov mučenika tako postaje i najveća utjeha.
Povijesni Susret kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe organiziran je u povodu dvadesete obljetnice pada Berlinskoga zida i desete obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca i treći je takav skup u nizu, nakon prvoga susreta u Budimpešti 2004. i drugoga u Pragu 2007. godine.