U nedjelju 2. listopada započinje 11. Generalna redovna skupština Sinode biskupa o temi “Euharistija: izvor i vrhunac života i poslanja Crkve”. Sinoda započinje svečanom misom koju će zajedno s oko 350 sinodalnih otaca i ostalih sudionika predvoditi papa Benedikt XVI. Znakovito je da sinoda na temu euharistije započinje upravo slavljem sv. mise. Na taj način sinodalni oci, izabrani od episkopata Katoličke crkve, odnosno od Božjeg naroda cijeloga svijeta, daju slavu Bogu Ocu koji je na nebesima, mole milost Duha Svetoga, dar uskrsloga Gospodina Isusa, prisutnog u Crkvi preko Euharistije.
Zasjedanje 11. Generalne skupštine podudara se s proslavom 40. obljetnice osnutka Sinode. Sinodu je 15. rujna 1965. godine osnovao sluga Božji papa Pavao VI. motu propriom Apostolica sollicitudo. Zbog toga ne iznenađuje da je upravo za vrijeme ove sinode jedna od sjednica posvećena proslavi toga važnog crkvenog događaja. Sinoda biskupa, kao jedan od obećavajućih plodova Drugoga vatikanskog sabora, pokazala se u protekla četiri desetljeća kao vrlo vrijedan čimbenik u izgrađivanju biskupskoga kolegijaliteta i crkvenoga zajedništva.
Može se naglasiti kako je zadatak Sinode učvrstiti veze zajedništva svih biskupa sa Svetim Ocem, Rimskim biskupom, razmatrati probleme koji se odnose na aktivnost Crkve u svijetu i s posebnom pažnjom pratiti misionarsku djelatnost Crkve. Krajnji zadatak Sinode je biti savjetodavnom pomoći Papi u očuvanju i učvršćivanju vjere i crkvene discipline.
Sljedeća će Biskupska sinoda biti 21. po redu. Do sada je održano 11 redovitih, 2 izvanredne i 8 posebnih sjednica. Uzimajući u obzir 40 godina postojanja Sinode biskupa rezultira da se svakih 19 mjeseci u Crkvi održala po jedna skupština.
Na ovoj Sinodi biskupa, koja će trajati od 2. do 23. listopada, sudjelovat će 256 sinodalnih otaca, iz 118 država. Radi se o najvećem broju sudionika na jednoj Biskupskoj sinodi. Na primjer na Sinodi koja se održala 2001. godine sudjelovalo je 247 sinodalnih otaca.
Od ukupnog broja sudionika, 177 otaca izabrale su biskupske konferencije, 39 sudjeluje po svojoj službi, a 40 ih je imenovao Sveti Otac. Među sinodalnim ocima je 55 kardinala, 8 patrijarha, 82 nadbiskupa, 123 biskupa, 36 predsjednika biskupskih konferencija i 12 redovnika.
Sinodali oci dolaze sa svih kontinenata: 50 iz Afrike, 59 iz Amerike, 44 iz Azije, 95 iz Europe i 8 iz Oceanije. U radu Sinode sudjeluju 32 eksperta i 27 slušatelja i slušateljki sa svih kontinenata. Vrijednu suradnju u radu pružaju i suradnici te prevoditelji na 6 jezika Sinode: latinski, talijanski, francuski, španjolski, engleski i njemački. Na Sinodu je pozvano i 12 predstavnika raznih kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica. Do sada je deset njih izabralo svoje predstavnike. Oni sudjeluju u radu Sinode, mogu održati govore, ali ne mogu sudjelovati u biranju. Ta dužnost spada na 256 sinodalnih otaca. Kalendar rada u tri tjedna predviđa 23 generalne kongregacije i 7 sjednica radnih supina.
Ovo će biti prva Biskupska sinoda na kojoj ću sudjelovati kao glavni tajnik. Priprava za ovaj važan crkveni događaj započela je već odavno. Tako je na primjer dokument “Lineamenta” objavljen početkom 2004. godine, a u srpnju 2005. objavljen je “Instrumentum Laboris”, radni dokument Sinode biskupa.
Susret ovakve naravi zahtijeva temeljnu pripravu. Uza sva naša nastojanja i organizacijske mogućnosti, svjesni smo da je glavni djelatnik Biskupske sinode Duh Sveti čija milost ujedinjuje sudionike u molitvi, razmišljanju, dijalogu i pastoralnoj brizi te iznova čini Crkvu privlačnom i mladom i preko nje obnavlja lice zemlje. Zato je važna molitva svih vjernika kojom prate ovaj izuzetan crkveni skup.
Biskupska Sinoda je privilegirano mjesto zajedništva biskupa među sobom i sa Svetim Ocem; ona je također i metoda koja pogoduje postizanju suglasnosti o važnim pitanjima nauka Crkve i njezina društvenoga poslanja. Uvjeren sam da će ona biti djelatna i s obzirom na izabranu temu o Euharistiji, izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve, da će pridonijeti obnovi sakramentalnoga života vjernika te biti na dobro Božjega puka i svih ljudi dobre volje. (ika-aš)