Vatikan, 28. 11. 1995. (IKA) – Posebna sinoda za Libanon na kojoj je bio nazoean i Sveti Otac otvorena je u ponedjeljak 27. studenoga. Tema te Sinode je “Krist, naša nada: obnovljeni Njegovim Duhom zajednieki svjedoeimo Njegovu ljubav” a na njoj je sudjelovalo 120 sudionika: predstavnici papinskih ureda, dva poglavara redovniekih zajednica nazoenih u Libanonu, zatim struenjaci, sveaenici, redovnici, te laici. U središtu pozornosti te Sinode je Libanon, mala bliskoistoena država u kojoj postoji cijeli mozaik vjerskih zajednica: 12 kršaanskih zajednica, od kojih 6 katoliekih, 5 muslimanskih zajednica te jedna židovska.
Na poeetku su patrijarh Sfeir, odre?en za predsjednika skupa, i kardinal Achille Silvestrini uputili pozdravne rijeei Svetom Ocu zahvaljujuai mu za njegovo zauzimanje za Libanon. Zatim je govorio generalni tajnik Sinode, kardinal Jan Pieter Schotte. On je u svom izlaganju govorio o radovima koji su prethodlili Sinodi.
Nadbiskup Cyril Salim je govorio o nacrtu Sinode “Instrumentum laboris”. Govoreai o izazovima s kojima se susreae Libanon danas nadbiskup Bustros je rekao da su ti izazovi razlieiti: vjerski, uljudbeni, društveni, politieki i gospodarstveni. Treba promicati istinsku duhovnu obnovu, osobnu i zajednieku kao i podupirati me?uvjerski dijalog na svim razinama libanonskog društva, sura?ivati kako bi se svima omoguailo zaposlenje i socijalno osiguranje, dopustiti izgnanim obiteljima da se vrate u zemlju, osigurati novim naraštajima kvalitetno obrazovanje, promicati uljudbu dosljednu bliskoistoenim korijenima i otvorenu svijetu, raditi na stalnom poboljšanju politieke ravnoteže koja ae dopustiti svim društvenim grupama da se udružuju i djelatno sudjeluju u politiekom životu. “Crkva u Libanonu mora u Kristu pronaai svoju nadu. Katolici se moraju obnoviti Njegovim Duhom kako bi mogli svjedoeiti solidarnost na službu Kraljevstvu božjem i ljudskim vrijednostima. Crkva u Libanonu, obnovljena iznutra mora uspostaviti dijalog sa sestrinskim crkvama i s drugim vjerskim zajednicama, mora upotrijebiti sav svoj utjecaj na duhovnoj i uljudbenoj razini kako bi Libanon postao uzor slobode u politiekom pogledu i uzor suživota i suradnje kako na vjerskom tako i na društvenom podrueju”, rekao je na kraju svog izlaganja nadbiskup Bustros.