Banja Luka, (IKA/KTA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je u utorak 29 ožujka švedskog diplomatu Daniela Lindvalla iz Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu.
U dužem, informativnom razgovoru razmijenjene su obostrano informacije o aktualnoj situaciji u BiH, s posebnim naglaskom na “zabrinjavajući izostanak povratka Hrvata, posebno u entitet Republike Srpske”, zatim na “rad sudstva u BiH” kao i na potrebu “prestrukturiranja sredstava javnog priopćavanja u BiH”.
Biskup Komarica je svome gostu pružio konkretne podatke o broju katolika na području entiteta RS: “tek nešto više od 12.000 od predratnih oko 220.000, među kojima je jedva oko 3000 povratnika”. “To je očito iskorjenjivanje jedne domicilne crkvene zajednice – Katoličke crkve i s njom domicilnog hrvatskog naroda”, istaknuo je biskup, nadodavši da je za “ovakav sraman rezultat 10-godišnjeg procesa povratka, uz domaće političare suodgovorna i međunarodna zajednica u BiH”. “Kako je moguće da se nikog ne poziva na odgovornost, niti se kažnjava što jednog europskog naroda nestaje u njegovoj vlastitoj domovini?”, pitao je biskup dužnosnika OHR-a. Lindvall se složio s biskupom “da je to zabrinjavajući podatak koji neće uroditi dobrim rezultatima za BiH, ali ni za Europu, koja je konačno shvatila da se Bosna i Hercegovina tiče i Europske unije”.

Biskup je zatražio od predstavnika OHR-a da se konačno rasvijetli slučaj otetog župnika iz Nove Topole vlč. Ratka Grgića, ubijenog župnika Tomislava Matanovića i njegovih roditelja iz Prijedora, te predsjednika župnog pastoralnog vijeća i člana bosansko-hercegovačkog parlamenta iz Bosanske Gradiške dipl. ing. Marijana Vištice. Također je pitao “kada će domaće sudstvo pozivati na odgovornost i procesuirati one koji su ubijali civile u njihovim kućama, rušili i palili kuće i bogomolje, tamo gdje nije bila nikakvih ratnih sukoba kao što je sjeverozapadna Bosna”.
Njegov sugovornik nije znao odgovore, ali ga je upoznao s nakanom OHR-a da reformira u BiH sredstava javnog informiranja, prvenstveno TV, “jer je to jedna od nužnih točaka koje BiH, kao država mora ispuniti da bi se približila europskim integracijama”. “Ne želimo podržavati ekskluzivnost jačega, nego ravnopravnost svih u ovoj zemlji”, ustvrdio je švedski diplomat i nadodao da “ako je međunarodna zajednica u proteklih 14 godina napravila više kardinalnih pogrešaka prema toj zemlji i njezinim narodima ne smije više slične greške činiti”. Biskup se složio s tom konstatacijom, poželjevši da tako i bude “kako bismo opet zadobili povjerenje u službene predstavnike međunarodne zajednice, koje smo, njezinom krivicom izgubili”.