ZASJEDANJE BISKUPSKE KONFERENCIJE BiH

Sarajevo, 11. 11. 1999. (IKA/KTA) – XVII. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održano je od 8. do 10. studenoga u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Zasjedanju je predsjedao predsjednik BK BiH sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, sudjelovali su svi bosanskohercegovački biskupi – banjalučki Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski Ratko Perić i pomoćni sarajevski Pero Sudar, a nazočni su bili i apostolski nuncij za BiH mons. Giuseppe Leanza, te uime Hrvatske biskupske konferencije splitsko-makarski pomoćni biskup Marin Barišić.
Na početku zasjedanja u ponedjeljak 8. studenoga uvodni pozdrav uputio je kardinal Puljić. Iznoseći dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić izrazio je potrebu da biskupi još jednom dignu svoj glas za ravnopravnost naroda na tim prostorima te za povratak crkvene imovine, posebno zgrade travničkog sjemeništa, kako bi Crkva mogla uspješnije obnašati svoje poslanje. Potom je svoj pozdrav izrekao apostolski nuncij mons. Leanza, koji je izrazio radost što Crkva u BiH pokazuje svoju vitalnost i živost, što pokazuju i teme zasjedanja BK, posebno tema o redovništvu i pravu i dostojanstvu žene i djeteta. Pozdrave je uime HBK izrekao biskup Barišić, iznoseći neke aktualnosti Crkve u Hrvatskoj: izložbu u Vatikanu, pripravu za izbore, udruživanje franjevačke i dijecezanske teologije i dr.
U poslijepodnevnim satima kardinal Puljić predvodio je misno slavlje u sarajevskoj katedrali zajedno s apostolskim nuncijem, bosanskohercegovačkim biskupima, provincijalom Bosne Srebrene fra Petrom Anđelovićem i brojnim svećenicima. Propovijedao je biskup Barišić koji je, prenijevši pozdrave Crkve iz Hrvatske i izrazivši radost zajedništvu u vjeri, govorio o blaženome Graciju Kotorskom, koji je kao “sezonski radnik” postao vječni miljenik Božji. Biskup Barišić pozvao je vjernike da poput toga blaženika u svome životu žive dostojno Božjeg poziva, boreći se “za bolji standard i bolju budućnost”. Misno slavlje uzveličao je pjevanjem mješoviti katedralni zbor “Josip Stadler” pod vodstvom svećenika Marka Stanušića.
Drugi dan zasjedanja, 9. studenoga, bio je posvećen redovništvu u Crkvi, a nazočni su bili svi provincijali i provincijalke s područja BiH. Nakana je bila zajedničko razmatranje aktualne problematike i rad Katoličke crkve u poratnom razdoblju, kada je u pitanju ne samo katoličko pučanstvo, nego općenito i nazočnost Katoličke crkve na području BiH. Sagledavši vlastitu karizmu, poslanje i identitet, biskupi i provincijali i provincijalke razgovarali su o liječenju ratnih rana i normaliziranju općeg stanja prognanih vjernika, obnavljanju redovničkih i župnih zajednica, te obnavljanju vjerskog života katolika, zbrinjavanju nezbrinutih, bolesnih, nemoćnih, djece, ovisnika i rješavanje ostalih socijalnih problema. Istaknuto je kako je redovništvo u samome srcu Crkve i poseban dar Crkvi, te stoga ne može biti bilo kakvo. Biskupi trebaju redovništvo i pomagati i promicati i tamo gdje je najpotrebnije uključivati. Istaknuto je, također, kako redovničke zajednice trebaju sa svoje strane u duhu svoje karizme biti raspoloživi i kadri prihvatiti one zadaće koje im se u Crkvi povjeravaju. U sklopu iduće jubilarne godine, izražena je potreba prihvaćanja određenih pastoralnih, ali i socijalnih i karitativnih zadaća u smislu župne zajednice, ne samo katolika, nego cijele ljudske zajednice u kojoj žive. Bilo je govora i o ostalim pastoralnim problemima. Poslijepodnevni je dio rada bio posvećen problemima žene i djece, dostojanstvu žene i djeteta i unutar crkvenih dokumenata i državnih dokumenata, te konkretnim programima za jubilarnu godinu.
Na kraju zasjedanja 10. studenoga održana je tiskovna konferencija, na kojoj je biskup Sudar predstavio rezultate rada zasjedanja. Istaknuvši kako se otvoreno razgovaralo o stanju u Crkvi, zaključio je kako joj prijeti stvarna opasnost njezina nestanka, prije svega na banjalučkom području, u Posavini, ali i središnjoj Bosni. Prema podacima kojima raspolaže Crkva u BiH, gotovo svakih 30 minuta po jedna obitelj koja je izbjegla iz BiH i sada privremeno živi u Njemačkoj ili u Hrvatskoj, dobiva dokumenta za odlazak u treće zemlje, najčešće SAD ili Kanadu. Prema njegovim riječima, odlaze i oni koji su rat proveli u BiH, jer je vrlo spor proces obnove, te sve što je do sada obnovljeno, obnovljeno je samo zahvaljujući djelovanju Caritasa. Biskup Sudar upozorio je i na problem školstva. Pojasnio je kako su škole koje je utemeljila Crkva samo djelomice i samo u nekim krajevima BiH izjednačene po pravima i statusu s tzv. javnim školama. Tekst Priopćenja s XVII. redovitog zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine donosimo u rubrici Dokumenti.