Minsk, (IKA) – U sklopu plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija u minskoj katedrali 29. rujna održano je misno slavlje u čast svetog Mihaela Arkanđela, nebeskog zaštitnika Bjelorusije. Misnom slavlju je predsjedao domaćin skupa mons. Tadeusz Kondrusiewicz, nadbiskup Minsk-Mohileva, uz koncelebraciju članova Predsjedništva CCEE-a i predsjednika i delegata europskih biskupskih konferencija.
Kada je 1991. godine sv. Ivan Pavao II. obnovio redovne strukture Katoličke crkve u Bjelorusiji, osnovana je nadbiskupija Minsk-Mohilev, a bjeloruski katolici izabrali su svetog Arkanđela Mihaela za svog zaštitnika. Na taj način su željeli odati počast mučenicima i priznavaocima koji su tijekom progona Crkve stavili Boga na prvo mjesto, a svojim kršćanskim svjedočenjem obznanili: “Tko je poput Boga?”, rekao je u homiliji nadbiskup Kondrusiewicz.
Izabravši arkanđela Mihaela za svog zaštitnika, dodao je, povjerili su mu i brigu o Crkvi, koja je počela ponovno živjeti u teškim vremenima odricanja od vjere i rastućeg vala sekularizma, kako bi uvijek stavili Boga na prvo mjesto i u novim okolnostima.
Crkva posvećuje veliku pozornost pastoralnoj skrbi za mlade i odgajanju mladih na načelima evanđelja. To je vrlo težak zadatak u naše doba, u kojem stremljenja prema sekularizmu i težnje za apsolutnom slobodom da se čini sve što se hoće imaju negativan utjecaj na mlade ljude. Oni rastu u ozračju nedostatka duhovnih referentnih točaka i temeljnih vrijednosti. Slijedom toga, neodgovorna težnja za apsolutnom slobodom postaje težnja za slobodom od Boga i njegovog zakona. Tragedija suvremenog svijeta je gubitak osjećaja grijeha. Nije uzalud sveti Ivan Pavao II. govorio da je grijeh našeg vremena to što se šutke prelazi preko grijeh, što omogućuje oslobađanje od poštivanja Božjeg zakona, rekao je nadbiskup Minsk-Mohileva.
Obuzet ohološću i sebičnošću, čovjek si svojata pravo odlučivanja o životu i smrti. Opsjednut iluzornom srećom koja se raspršuje kao magla, pada u stanje očaja i bespomoćnosti života i ne zna kako iz nje izaći. Zlo se sve više jača u svijetu, a Crkvu se napada zbog onoga što naviješta, nepromjenjivu istinu evanđelja. To je svijet u kojem živimo, svijet u kojem žive mladi ljudi, svijet koji ide u slijepu ulicu, rekao je nadbiskup.
Europa se suočava s višestrukim krizama: financijskom, ekonomskom, demografskom, migracijskom itd. Političari, ekonomisti, stručnjaci za financije i znanstvenici mahnito traže izlaz iz krize zaboravljajući istodobno da je uzrok svih kriza duhovna kriza, koja vodi do nepoštivanja prava drugih ljudi, društvene nepravde i mnogih drugih zloupotreba. Rješavanje problema s kojima se Europa bori bez povratka kršćanskim vrijednostima je kao da netko stavlja zavoj na ranu a da prije toga nije uzeo potrebne lijekove, što može samo komplicirati bolest. Stoga se samo od sebe nameće pitanje spontano: “Quo vadis, Europa” – “Kamo ideš, Europo?”, rekao je nadbiskup Minsk-Mohileva.
Iako Europa stari, Svjetski dan mladih u Krakovu pokazao je mladost Crkve, koja želi da i svijet bude mlad. Papa Franjo nazvao je Europu “starom bakom”, koja ne uspijeva rađati novi život. Ovo je vrlo ozbiljno i to je opasna dijagnoza bolesti, koja postaje kronična i prijeti katastrofom sličnom Černobilu za europsku civilizaciju. Sve više i više, naš kontinent zaboravlja korijene iz kojih je ponikao, zaboravlja temelj na kojem je izgrađena europska civilizacija. Naprotiv, hvali ideologije koje ne poznaju Boga, prestaju cijeniti čovjeka, njegovo prirodno obiteljsko okruženje i slobodu samoodređenja.
Europa se neće moći othrvati bolesti krize u koju je upala ako se ne vrati kršćanskim korijenima i ponovno počne crpiti sa izvora uvijek žive i djelotvorne Riječi Božje, bez koje tipične europske vrijednosti kao što su sloboda, pravda, ljudsko dostojanstvo, poštivanje općeg dobra i druga, postaju teško razumljive, rekao je mons. Kondrusiewicz.
Međutim, nije sve izgubljeno. Mladi su nada našeg kontinenta. Povijest pokazuje da Bogu ništa nije nemoguće. Nedavno, u sovjetsko doba, činilo se da se Crkva u našoj zemlji nikad neće ponovno roditi. Ali Bog je još jednom jednostavno dokazao da može ravno pisati i po krivim crtama povijesti i izgovoriti posljednju riječ; i kao što je prije stotinu godina navijestila Gospa u Fatimi, danas se događa obraćenje naših zemalja Bogu, rekao je nadbiskup Kondrusiewicz poželjevši na kraju da ovo zasjedanje europskih biskupa u Minsku pridonese traženju novih načina približavanja modernom svijetu porukom evanđelja nade.
U molitvi vjernika na misi u minskoj katedrali posebno se molilo za Španjolsku koja se u ovim danima suočava sa složenom i osjetljivom situacijom za budućnost zemlje, da Gospodin udijeli milost svjetlo za konstruktivni dijalog o općem dobru i zajedničkom rješenju. Molilo se također za mir u čitavom svijetu a posebno u susjednoj Ukrajini.