Vodnjan, (IKA) – U Vodnjanu je u petak 16. siječnja održan okrugli stol na temu “Kako zaštititi neraspadnuta sveta tijela i 290 relikvija različitih svetaca u župnoj crkvi u Vodnjanu”. U raspravi su sudjelovali porečko-pulski biskup Ivan Milovan, domaći župnik Marijan Jelenić, mr. Drago Plečko iz Zagreba, dr. Vesna Girardi Jurkić iz Pule, dr. Ante Škrobonja iz Rijeke, mr. Kristina Džin iz Pule, prof. Mario Sošić, Ksenija Škarić iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda Zagreb i arhitekt Slaven Cetina iz Pule, a pročitan je i elaborat dr. Nazzarena Gabriellija iz Rima o postupku zaštite svetih tijela koji je predao još 1998.
Radu okruglog stola su kao domaćini predsjedali župnik Jelenić i gradonačelnik Klaudio Vitasović.
Ove godine Vodnjan slavi 190. obljetnicu nazočnosti mnoštva relikvija koje je 1818. godine pred opasnostima francuske revolucije iz Venecije u Vodnjan prevezao akademski slikar Gaetabno Gresler. Među relikvijama su i tri neraspadnuta sveta tijela i to nadbiskupa sv. Leona Bemba (+1188.), sv. Ivana Olinija (1300.) i sv. Nikoloze Bursa (1512.), te manji neraspadnuti tjelesni ostaci sv. Sebastijana (+282.), sv. Barbare (+288.) i sv. Marije Egipastke (522.).
Sudionike okruglog stola pozdravili su gradonačelnik, biskup Milovan, županijska predstojnica za kulturu Lucija Debeljuh i župnik Jelenić.
Župnik je izvijestio o iskustvu s relikvijama, stručnjaci su s raznih stanovišta govorili o duhovnom blagu koje se stjecajem povijesnih okolnosti tamo čuva, te o potrebi njihove stručne zaštite i prezentacije.
Relikvije je nakon prvog pokazivanja javnosti 1978. i 1984. posjetilo oko 260.000 ljudi, od čega oko 150.000 školaraca i studenata, pripadnici svih zanimanja i praktično iz svih krajeva svijeta. Tako se Vodnjan profilirao kao jedinstveno hodočasničko mjesto u Istri i šire.
Veliki problem predstavlja to što relikvije nisu dovoljno zaštićene ni adekvatno izložene. Kako je zanimanje posjetitelja sve veće, nameće se pitanje kako relikvije učiniti što dostupnijim današnjem čovjeku bez daljnjeg uništavanja. U tom se smislu traže sredstva, prvo za zaštitu sv. tijela po projektu dr. Gabriellija Nazzarena iz Rima, zatim se razmišlja o njihovu izlaganju u novim sarkofazima, te o zaštiti i svih drugih relikvija.
Sve veći broj posjetitelja stvara poteškoće redovnom župnom životu. Zato se nameće i pitanje gdje premjestiti relikvije. Uz nekoliko prijedloga, konačno bi rješenje sigurno bilo izgraditi kriptu ispod župne crkve koju bi se vanjskim prilazom moglo koristiti nesmetano.
Taj se problem pokušava riješiti već deset godina. Svi su pokušaji dosada bili bezuspješni. Sada je imenovan Odbor u koji su ušli biskup, župnik, gradonačelnik, Kristina Džin, arhitekt Slaven Cetina, Lucija Debeljuh i Mario Sošić. Odbor ima zadatak fokusirati problem i predstaviti ga javnosti. Zaštita svetih tijela, kopanje kripte i preustroj Zbirke sakralne umjetnosti složen je zahvat ali sigurno isplativ jer bi Vodnjan postao jedinstvena hodočasnička i turistička destinacija u Hrvatskoj i šire.

.