Đakovo, (IKA/BTU) – Biskupijski pastoralni centar – Biskupijski ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i za društvena pitanja, čiji je povjerenik dr. Vladimir Dugalić, u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, priredio je 7. svibnja na Teologiji u Đakovu peti studijski dan o socijalnom nauku Crkve za vjernike u javnom i kulturnom životu te članove katoličkih laičkih udruga na području Đakovačke i Srijemske biskupije, pod nazivom “Zaštita prirode i čovjeka u Slavoniji”. Tema je vrlo aktualna i u svijetu postaje sve važnija, no u Hrvatskoj tek dobiva na svom značenju, premda je dobro znano kako današnji svijet teži ne samo za zdravom hranom već i za pitkom vodom, budući da je tehnološki razvoj doveo do toga da smo ugrozili i samu sredinu u kojoj živimo, istaknuo je u uvodu dr. Dugalić.
Prvo predavanje, pred oko četrdesetak sudionika studijskih dana, održao je prof. dr. Ivan Cifrić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu “Socijalna ekologija i održivi razvoj”. Istaknuo je kako su odnosi u društvu, kultura, naše osobno ponašanje te viđenje budućnosti i svijeta – sve ono što činimo – neposredno povezani s okolišem, odnosno sa susvijetom, tj. sa živim svijetom, a ne mrtvim objektima. Žlimo li napredovati i razvijati se, bolje živjeti, moramo štititi taj svijet, poručio je prof. Cifrić. Istaknuo je probleme koje nameće suvremena urbanizacija i globalizacija, osobito one kulturne entropije: mijenjanje materijala u prirodi, termičko isijavanje, povećanje toksičnosti i redukciju bioraznolikosti. Naglasivši kako je ekološko pitanje prije svega moralno pitanje, jer ovisi o našoj ljestvici vrednota, istaknuo je važnost humano-ekološke paradigme koja se očituje u izgradnji zdrave piramide u kojoj je ekologija ugrađena u temelje, a na njima počiva gospodarstvo, politika te moralna svijest. Predavanje je zaključio mislima o održivom razvoju koji mora uskladiti odnose između zaštite ekosfere, stabilnog gospodarskog razvoja i pravedne raspodjele socijalnih (životnih) šansi. Potrebno je ne samo uzimati od prirode već se moramo naučiti i uzeto prirodi vratiti.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK mr. Gordan Črpić govorioje o “Radu i ekologiji u socijalnom nauku Crkve”. Već na prvim stranicama Biblije čovjek je pozvan u Edenski vrt da ga obrađuje i čuva. To je jedno trajno poslanje čovjeka iz kojega slijedi pozitivno vrednovanje rada. Čovjek je, gledano u biblijskoj perspektivi, suradnik Božji u djelu stvaranja, dovršenja i spasenja ovoga svijeta. Ono što je bitno, a nama u Hrvatskoj promiče, jest pozitivno vrednovanje rada, zalaganja i odgovornosti. Na osobit način vjernici su pozvani čuvati edenski vrt, ovu lijepu zemlju Hrvatsku koju smo od Boga dobili na upravljanje, kako bismo je svojoj djeci i unučadi ostavili očuvanu, rekao je mr. Črpić.
O gorućim pitanjima očuvanja okoliša u Slavoniji govorio je dr. Valerije Vrček, profesor organske kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, koji je nazočne upozorio na znanstveno-tehnički napredak koji je vrlo često uzrok nasilju nad prirodom i nad čovjekom. Takav se napredak temelji na kulturi pohlepe nasuprot izgradnji kulture umjerenosti. Današnja se znanost suočava s velikim ekološkim problemima i dilemama te je potrebno, prije nego što se s nekim proizvodom ili tehnologijom izađe na tržište, postići znanstveni konsenzus oko mogućih štetnih posljedica. Upravo je to, kako je istaknuo dr. Vrček, problem sa spalionicama, primjenom agrokemije i GMO tehnologije, kao i s naftovodima, jer nema konsenzusa oko mogućih štetnih posljedica te se ne primjenjuje načelo opreznosti.
Posljednje izlaganje “Genetski modificirani organizmi i hrana” održao je dr. Zvonimir Zdunić, znanstveni suradnik na Poljoprivrednom institutu u Osijeku – Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza. Pojasnio je pojmove genetski modificirani organizmi (GMO) i genetski modificirana hrana (GM hrana), istaknuvši kako se radi o izmjeni dijela prirodnog genoma pomoću rekombiniranja DNA primjenom biogenetičkog inženjeringa. Zatim je ukazao na sve potencijalne rizike koje korisnicima donosi GM hrana, osobito pojavu alergija. Ukazao je i na mogućnost promjene ekosfere te utjecaj GMO-a na genom drugog bilja i životinja. Spomenuo je i određene prednosti genetski modificiranog sjemena poljoprivrednog bilja, kao što su veći prinosi, bolja otpornost na korove, itd. Istaknuo je potrebu daljnjeg znanstvenog istraživanja takve proizvodnje, kao i njezinih učinaka na okoliš, kako nas “ne bi vrijeme zaskočilo”. Naime teško ćemo se, uslijed globalizacijskih procesa i pritisaka velikih kompanija te unatoč tome što Slavonija ima sve preduvjete za proizvodnju ekološki zdrave hrane, moći oduprijeti primjeni GMO-a.
U poslijepodnevnim satima sudionici studijskoga dana sudjelovali su u radu u skupinama te u završnom plenumu gdje je još jednom istaknuta nužnost promjene mentaliteta i sustava vrijednosti. To potkrepljuju i rezultati posljednjih istraživanja koji pokazuju kako upravo u Slavoniji, u odnosu na druge regije u Republici Hrvatskoj, građani pokazuju najmanje zanimanje za ekološka pitanja. Istaknuti su i određeni konkretni problemi poput štetnog utjecaja, osobito na djecu, sredstava za uništavanje rojeva komaraca, primjena određenih lijekova, porast alergija, itd.
Socijalni nauk Crkve može i treba pružiti vjernicima značajnu pomoć u rješavanju ekoloških problema jer ih potiče na kulturu solidarnosti – novi kriterij prosuđivanja naše životne stvarnosti, jer je solidarnost s prirodom neraskidivo povezana sa solidarnošću s čovjekom. U raspravi je istaknuto kako su današnji ljudi na određeni način robovi suvremenog načina života, koji nanosi čovjeku više štete nego koristi.