U novom broju mjesečnika hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj “Živa zajednica“ (lipanj, 2003.), u tekstu naslovljenom “Zašto Hrvati istupaju iz Crkve? “ ukazuje se da se od samog početka dolaska Hrvata u SR Njemačku susreće problem njihova istupanja iz Crkve, ponajviše čini se, zbog plaćanja poreza. Stoga je u tekstu iznesen u cijelosti jedan od službenih stavova Crkve u Njemačkoj u kojemu se govori o važnosti plaćanja crkvenog poreza. Crkveni porez u njemačkim biskupijama iznosi 9 posto poreza na plaću, a visinu poreza na plaću određuje država. Dakle, ako je primjerice mjesečni porez na plaću 300 eura, tada se plaća dodatnih 27 eura kao doprinos Crkvi. Taj se doprinos umanjuje s brojem djece. Jedno tijelo – Biskupijsko porezno vijeće, koje čine dragovoljci sa župa, a koji su po zanimanju stručnjaci za financije i prava, odlučuje u suglasnosti s biskupom o raspodjeli toga novca. Najveći i stalni izdaci su plaće i personalni troškovi župnika, pastoralnih suradnika, socijalnih radnika i ostalih stalnih suradnika. Od crkvenog poreza također se financiraju novogradnja i održavanje crkava, župnih centara i ostalih crkvenih zgrada, a financiraju se i socijalne službe na odgojnome i bolesničkom području, poput dječjih vrtića, bolnica i škola. A sve te službe moguće su samo s novčanim prilogom vjernika u obliku crkvenog poreza. Oni koji odjave svoju pripadnost Crkvi, kako više ne bi morali plaćati crkveni porez, time se odjeljuju od Crkve, a prema važećem zakonu u Njemačkoj, time gube sva prava i obveze prema Crkvi. (ika/kj)