Zagreb, (IKA) – Zatvarajući 45. Teološko-pastoralni tjedan u četvrtak 27. siječnja dekan KBF-a u Zagrebu dr. Josip Baloban podsjetio je na tri velike smjernice Drugoga vatikanskog koncila, na aggiornamento, čitanje znakova vremena i dijalog s društvom u kojemu živimo, te je poručio da članovi Crkve, primjerice kršćanski intelektualci, moraju biti sposobni i voljni trajno dijalogizirati s hrvatskim društvom, osobito s njegovim glasnim pa i nametljivim skupinama kao što su neke nevladine udruge. Osvrnuvši se na temu Tjedna 40. obljetnicu završetka Drugoga vatikanskog sabora, dr. Baloban je ocijenio da će u budućnosti implementacija Koncila biti sve teža, pa možda i neizvjesnija kako na unutarcrkvenoj razini tako i u odnosu prema društvu. Pri tome je pojasnio da u hrvatskom društvu, u kojem živi i djeluje Crkva, većinu čine katolici koji postaju sve više “šutljiva većina”, dok “glasna manjina” ne samo da nije naklonjena evanđeoskim i crkvenim načelima, nego želi iz javnosti pluralističkog društva istisnuti “većinu”.
Dekan KBF-a osvrnuo se ovom prigodom i na otvaranje Tjedna, koje je, prema njegovoj ocjeni, imalo tri bitne značajke, bilo je ekleziološki otvoreno, tj. Crkva u Hrvatskoj nije mislila samo na samu sebe unutar hrvatskih granica i nije se koncentrirala samo na svoje strogo unutarcrkvene probleme, potom otvaranje je bilo nadasve ekumenski inspirirano i realizirano, a otvaranje Tjedna pokazalo je i svekoliku dijalošku spremnost Crkve u Hrvatskoj s onima koji drukčije vjeruju i drukčije misle.
Prije zaključne riječi održana je plenarna rasprava u kojoj su sudjelovali gotovo svi predavači na ovogodišnjem TPT-u dr. Mato Zovkić, dr. Ante Crnčević, dr. Josip Šalković, dr. Stjepan Baloban, dr. Valentina Mandarić, dr. Ružica Razum, dr. Jure Zečević, dr. Nikola Dogan i dr. Željko Mardešić, biskupi na čelu s kardinalom Bozanićem te brojni svećenici i vjernici laici. Dr. Dogan je u raspravi pojasnio da je 40. obljetnica završetka Drugoga vatikanskog koncila izazovna tema, ali treba razumjeti kontekst u kojemu se događao. Ukazujući da se kontekst današnje kulture promijenio, istaknuo je da treba izazvati Sabor da progovori za današnje vrijeme, a zato treba dublja analiza suvremene kulture. Napomenuo je da je današnje vrijeme puno kompleksnije, propale su velike ideologije, živi se od “malih činjenica” i u toj razmrvljenoj stvarnosti javlja se ponovno zanimanje za religioznost i religiju, pri čemu postoji konkurencija religija. Bilo je riječi i o potrebi uključivanja vjernika laika u život Crkve, komplementarno s postojećim klerom, te je istaknuto da treba razvijati svijest da svi imaju pravo i dužnost raditi na njivi Gospodnjoj. Kao posebni znak postsaborskih gibanja istaknuti su duhovno-molitveni pokreti i udruge.
Dr. Mandarić govorila je o porastu indiferentnosti mladih prema svim segmentima života pa i prema religiji. Osvrnula se i na vjeronauk u školi, te je navela podatke jednoga istraživanja provedenog među srednjoškolcima, koji su kao glavnu zamjerku vjeronauku naveli da on nudi ono što nema veze sa životom.
U raspravi se također postavilo pitanje nesudjelovanja i nezainteresiranosti mlađih svećenika za praćenje Tjedna. Kardinal Bozanić prokomentirao je da se ne može reći da se mlađi svećenici ne daju Crkvi, ali imaju drugačije prijedloge i očekivanja. Kazao je da kad ih se sluša, osjeća se da su izišli iz sjemeništa i s fakulteta nespremni na izazove s kojima se susreću. Kardinal je također istaknuo da mjesne Crkve imaju i neke druge oblike okupljanja i trajne formacije, a Teološko-pastoralni tjedan je jedan između ostalih. Spomenuo je tako da treću godinu svećenici Zagrebačke nadbiskupije zaređeni posljednjih sedam godina imaju svoje susrete na koje redovito dolaze u vrlo visokom postotku. Prokomentirao je da se ne bi trebalo toliko sve usmjeriti na kritiku zašto mladih nema, nego kako učiniti da Tjedan traje kao nacionalna institucija, a da bude izazovniji i za mlađe.