Split, (IKA) – “Zavičajna baština – HNOS i kurikulum” naslov je zbornika radova koji je objavio Književni krug Split, a predstavljen je u četvrtak 15. studenoga u dvorani Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. O zborniku su govorili dr. Mladen Parlov, dr. Mithad Kozličić i priređivač dr. Anđelko Mrkonjić. Riječ je o radovima sa znanstveno-stručnoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem, koji je na tu temu održan 27. i 28. rujna u Imotskom. Cilj je skupa bio na znanstveno-stručnoj paradigmi promišljati i istraživati korelaciju između zavičajne baštine i HNOS-a, kao temeljnih sastavnica nacionalnog obrazovnog kurikuluma u funkciji održivog razvoja Zabiokovlja te ispitati mogućnost implementacije zavičajne baštine u obrazovna dobra, nastavne sadržaje, nastavne predmete i nacionalni kurikulum u funkciji održivog razvoja Zabiokovlja. U zborniku je tiskan 31 rad. Multidisciplinarnost teme, odnosno zbornika, očituje se u tome što se dodiruju manje-više sva područja znanstvenog korpusa, od pedagogije, teologije, arheologije i povijesti, pa do prirodoslovlja, graditeljstva i gospodarstva. Prilozi su objavljeni u njihovu izvornome obliku, uz nužnu lektorsku obradu. Iza objavljenih radova stoje autori koji svojim sudjelovanjem na znanstvenome skupu daju originalni prinos njihovu cilju i zadaćama.
U zborniku su četiri poglavlja koja okupljaju tematski srodne članke različitih autora. U prvom poglavlju naslovljenu “Zavičajna baština – primjeri” nalazi se pet radova i to po jedan iz geografije i botanike u kojemu se navode samonikle ljekovite biljke, te tri povijesno kulturološkog sadržaja. U drugom poglavlju “Zavičajna baština – sastavnica hrvatskog identiteta” propitivana je u osam radova. Kroz te se radove eksplicitno ističe poveznica između zavičajne baštine i hrvatskog identiteta, te nešto manje izražena poveznica/nit s nacionalnim obrazovnim kurikulumom i održivim razvojem Zabiokovlja. Treće poglavlje “Zavičajna baština. HNOS i nacionalni kurikulum” s prethodnom cjelinom čini okosnicu teme/zbornika te sadrži 14 radova. Vezivna nit te cjeline je edukacija usmjerena na zavičajnu baštinu. Iz toga proizlazi temeljna poruka da zavičajna baština treba biti obrazovno dobro. To znači da je utkana u planove, programe nastavnih predmeta od vrtića do sveučilišta te da se realizira kroz sve oblike od formalnog, neformalnog i informalnog odgoja, obrazovanja i usavršavanja, da je protkana u filozofiji cjeloživotnog učenja. I, u konačnici, nužno ju je respektirati kao sastavnicu nacionalnog kurikuluma (koji je u fazi izrade). Četvrto poglavlje pod naslovom “Zavičajna baština kao komparativna prednost i temeljnica razvoja Zabiokovlja” strukturirano je od četiri priloga koja upućuju na razvoj selektivnog turizma kao glavne gospodarske grane održivog razvoja Zabiokovlja, što će biti tema narednog skupa i zbornika.
“U prvom redu treba konstatirati neupitnu vrijednost projekata kao što je ovaj. Doista, čini se da je danas, u vrijeme naglašenih globalizacijskih procesa životno važno upoznati vlastite korijene, vlastitu povijesnu, kulturnu, duhovnu baštinu. Upoznati vlastiti zavičaj koji, pred nadolazećim plimnim valom globalizacije, postaje nepoznat i neotkriven, makar čovjek u njemu živio, predstavlja je kao nužnost kojoj veoma žurno valja doskočiti. Ljubav prema hrvatskoj sveukupnoj baštini rađa radost i ponos zbog pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu. No, ne može se voljeti nešto što se ne poznaje; ne budi se radost i ponos ondje gdje vlada neznanje, zabluda ili čak stid i sram zbog nametnutih krivih poimanja naše baštine. Zato je potrebno uvijek iznova otkrivati i vraćati se vlastitoj kulturno-povijesnoj zavičajnoj baštini. Nije li i ona opća, narodna ustvari velikim dijelom zbroj bogatstava zavičajnih baština. Eto zašto su potrebni i važni zbornici i radovi kao ovaj koji predstavljamo. Služe, naime, kao sredstva boljeg i dubljeg upoznavanja vlastitih korijenja”, istaknuo je dr. Parlov. Dr. Kozličić naglasio je izniman rad priređivača, a sam priređivač dr. Mrkonjić uputio je riječ zahvale predstavljačima i svima koji su sudjelovali u radu zbornika.