Marija Bistrica, (IKA) – Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba, 286. po redu i hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije okupilo je u nedjelju 10. rujna u bistričkom Svetištu više od 10 tisuća ljudi. 
Na početku središnjeg euharistijskog slavlja pomoćni zagrebački biskup i biskupski vikar za grad Zagreb mons. Mijo Gorski obavijestio je hodočasnike da zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zbog rehabilitacije ovdje nije prisutan tijelom, ali je duhom te je pozvao vjernike da ga nose u svojim molitvama, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, u zajedništvu s biskupom Gorskim, rektorom Svetišta preč. Domagojem Matoševićem te s oko 60 svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Svako hodočašće je duhovna obnova u kojoj se otvaramo Božjoj milosti, ali se susrećemo i sa stvarnošću grijeha i pogrešaka – stoji na početku kardinalove homilije, koju je vjernicima pročitao biskup Gorski. Hodočašće je, nastavlja kardinal, ponajprije put koji prepoznaje ljudsku ograničenost ranjenu grijehom, te potrebu za Bogom i Njegovom dobrotom. Osvrćući se na evanđeoski ulomak (Mt 18, 15-20) o „bratskoj opomeni”, kardinal je istaknuo da gledano s kršćanskoga stajališta, svako upozoravanje drugoga na ispravljanje pogrješaka treba proizlaziti iz ljubavi prema drugomu, iz ljubavi prema čovjeku. Gledajući životne okolnosti u sadašnjosti osjećamo da smo izloženi onom što je suprotno istini, ljepoti i dobru. Jer, što je nasilje, prijevara, iskorištavanje bližnjih, ako ne suprotnost životu i temeljnim vrijednostima našega postojanja? – upitao je Kardinal, te dodao: „Ako, dakle, netko vidi da je drugi u opasnosti, jer je izabrao suprotnost životu, jer ide nasuprot istini, ljepoti i dobru, zašto ga ne upozori s ljubavlju?” Ipak, naglašava kardinal, ovo naše hodočašće govori nešto drugo: „Ovdje jedni drugima svjedočimo blizinu, posebno molitvenu, živimo vjerničko zajedništvo i na neki način govorimo: Lijepo je što postojiš.” Pogrešno je misliti da, kada nekoga ispravljamo, kada ga upućujemo na pravi put, da ga udaljavamo od sebe. Uvijek nam cilj mora biti nastojanje da ga približimo, da se približimo. Braćo i sestre, nema dublje povezanosti među ljudima od one molitvene i sakramentalne – poručio je kardinal hodočasnicima. U nastavku homilije pred vjernike je stavio lik Majke Marije i njezina zaručnika Josipa. Njih dvoje, otvoreni Božjoj riječi i poslušni Božjoj volji, uzor su građenja međusobnih odnosa i zauzetosti za drugoga – kazao je kardinal, ističući mladima Josipovu odgovornost za bližnjega prožetu ljubavlju: „Ljubav prema nekomu lako je provjeriti mjerom preuzimanja odgovornosti za drugoga u njegovoj cjelovitosti; u brizi za njega i u zajedničkomu traženju sreće i radosti s Bogom.” Naglasio je kako danas je u Hrvatskoj toliko potrebna naša vjernička ljubav kojoj je stalo, koja uzima k srcu ono što je važno da ne živimo u nemiru i napetostima. Uistinu se moramo pitati: Za što smo se danas spremni založiti, ugraditi sebe? Gdje je naše oduševljenje, dok gledamo kako se olako izvrće istina o čovjeku, o hrvatskoj prošlosti; kako se žrtva ljudi koji su sebe dali za Domovinu pretvara u jeftinu robu za političku trgovinu. Kao vjernici ne možemo šutjeti, ako vidimo da se najveća dragocjenost našega naroda rastače i time dovodi u pitanje opstanak i smisao ljubavi. Kao vjernici ne smijemo šutjeti pred onima koji ni čovjeku, ni Crkvi ni Hrvatskoj ne pristupaju s ljubavlju, nego neprestano optužuju, sijući sjeme uništenja lijepoga, istinitoga i dobroga. Nije najgore, ako se pogriješi. Najgore je, ako nema srca, volje, ako se ne osjeća ljubav i izgaranje za ono što nam je povjereno. Tada se gazi smisao i na kraju dolazi do praznine – upozorio je kardinal. Na kraju homilije potaknuo je hodočasnike da najprije pred našom nebeskom Bistričkom Majkom zahvale Bogu i da joj dođu s onima koje vole; da udalje od sebe duha optuživanja i osuđivanja koji truje gorčinom, pokušava sve predstaviti pokvarenim i besmislenim, da bi nam oduzeo volju u zalaganju za dobro; te da nas Bog poziva na odgovornost u našem životu, na odgovornost: u obitelji, u Crkvi, na radnim mjestima, u Domovini. Često mislimo da je odgovornost prepuštena drugima, nekim dužnostima i službama. Ne, ključ je zapravo u onima koje se naziva „malim ljudima”. Ako se mi vjernici ne dopustimo uvući u trgovanje istinom, ljepotom i dobrom; ako nismo dio pokvarenih i sebičnih planova; ako iz ljubavi prema obitelji, Crkvi i Domovini sebe ugrađujemo u dobro i odbijamo savezništvo sa zlom, tada lanci zla gube snagu – zaključio je zagrebački nadbiskup svoju homiliju, moleći za zagovor Majke Božje Bistričke, svetog Josipa, svetog Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca. Euharistijsko slavlje pjesmom je animirao zbor Župe sv. Petra ap. iz Zagreba.