ZAVRćEN ZAGREBAĐKI PROCES O SLUZI BOĆJEM FRA ANTI ANTIŠU Franjevac Ante Antiđ dočao je u Zagreb nakon čto je bio uhiđen nadbiskup Alojzije Stepinac i tu je razvio specifi~ni apostolat duhovnoga vodstva i karitativne djelatnosti, posebno kao ispovjednik s

izvanrednim karizmama – Postoje brojna svjedo~anstva o ~udesnim ozdravljenjima na njegov zagovor
Zagreb, 9. 5. 1995. (IKA) – Dijecezanski proces za proglačenje blaženim i svetim sluge Božjega fra Ante Antiđa sve~ano je zavrčio javnom 125. sjednicom crkvenog sudičta za beatifikaciju 8. svibnja 1995. u zagreba~koj crkvi Gospe Lurdske u Ulici kralja Zvonimira. Prije sjednice proslavljena je sve~ana misa koju je predvodio zagreba~ki nadbiskup metropolit kardinal Franjo Kuhariđ sa čibenskim biskupom Sređkom Badurinom i svojim pomođnim biskupom Markom Culejem, ~lanovima sudičta za beatifikaciju, viče redovni~kih provincijala i pedesetak sveđenika.
Proces za proglačenje blaženim o. fra Ante Antiđa zapo~eo je u Zagrebu u studenom 1984. Fra Ante je, naime, cijelo razdoblje poslije drugoga svjetskog rata proživio u Zagrebu gdje je preminuo 4. ožujka 1965. Bio je rošen 16. travnja g. 1893. u selu Prviđ ćepurinama na otoku Prviđu nedaleko ćibenika. Ondje je krčten upravo 8. svibnja te godine, zbog ~ega je taj datum izabran za ovo slavlje. Bio je franjevac reda manje brađe (OFM) u provinciji Presvetoga Otkupitelja kojoj je sjedičte u Splitu. Proslavio se kao dugogodičnji odgajatelj franjeva~kog pomlatka, ispovjednik s posebnom karizmom ~itanja savjesti, uspječni organizator tihe ali opsežene karitativne djelatnosti u tečko doba komunisti~ke vlasti. Razvio je osobito apostolat pisama kojima je godinama duhovno vodio, hrabrio i tječio takošer brojne krčđanske intelektualce koji su u ono doba morali uglavnom tajiti svoju vjeru. Veđ za života zabilježeno je i potvršeno viče slu~ajeva ~udesnih ozdravljenja na njegov zagovor, a poslije smrti taj se broj umnožio.
Zna~ajno je čto je on iz Makarske u Dalmaciji dočao u Zagreb upravo u doba kad je uhiđen i osušen drugi veliki svjedok vjere kardinal Alojzije Stepinac. Tako su ta dva sveta ~ovjeka ozna~ila, svaki na svoj na~in katoličtvo u hrvatskom narodu u doba progonstva.
Pripreme za proces bile su zapo~ele osnivanjem vicepostulature u Zagrebu koju je vodio pokojni fra Roko Tomiđ, za njim fra Stjepan Vu~emilo i sadačnji vicepostulator fra Vladimir Tadiđ. U crkvenom sudičtu bio je nadbiskupov delegat kapucin dr. Hadrijan Borak, promicatelj pravde karmeliđanin dr. Ante Stantiđ a bilježnik franjevac dr. Kornelije ćojat. U tijeku 10 godina sudičte je održalo 124 zatvorene sjednice, ispitalo mnoge svjedoke i brojne pokojnikove spise. Pred oltarom su narodu pokazane kutije s grašom cijeloga procesa, svega 13.890 stranica teksta. Obrašeno je 9.819 pisama fra Ante Antiđa.
Cijelu je sve~anost tuma~io fra Gabrijel Juričiđ, a govorili su, osim kardinala, dr. Zdenko Tenček, fra Vladimir Tadiđ, provincijal dr. fra Pavao Ćmire i biskup fra Antina zavi~aja Sređko Badurina.
Cjelokupna prou~ena, svrstana i na latinski i talijanski jezik prevedena graša dostavlja se u Rim Kongregaciji za proglačenje blaženih i svetih, gdje se postupak nastavlja.