Planirana se završna svečanost s dodjelom nagrada autorima najuspjelijih radova u Hrvatskom domu u Križevcima, zbog covid-okolnosti, nije mogla održati. Misno je slavlje posvećeno župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjčiću, po kojemu Susret nosi ime, uz 102. obljetnicu njegova rođenja, slavljeno je u križevačkoj župnoj crkvi Sv. Ane.

U žanru poezije prva je nagrada dodijeljena Peri Pavloviću iz Neuma za pjesmu „Stablo života“, druga nagrada Petru Elezu iz Vukovara za pjesmu „Bezdoma Bezikog“, a treća nagrada Anti Nadomiru Tadiću Šutri iz Knina za pjesmu „Gospa na Hladi“. Pokrovitelj te nagrade bila je Hrvatska kapucinska provincija.

U žanru kratke priče prva je nagrada pripala Nataliji Bajer iz Lukača za priču „Slobodna“, druga nagrada Ivanu Janču iz Slavonskog Broda za priču „Tri Marije i portret života mog“, a treća nagrada Brigiti Ležaić iz Jarmine za priču „K svjetlu“. Pokrovitelj te nagrade bio je „Glas Koncila“ koji je i nakladnik zbornika.

U žanru putopisa prva je nagrada dodijeljena Karmen Delač-Petković iz Viškova za putopis „Sv. Lucija na kraju svijeta“, druga nagrada dodijeljena je Slavici Sarkotić iz Lekenika za putopis „Od Turopolja preko Moslavine do Podravine i Slavonije“, a treća nagrada Vjekoslavi Jurdana iz Lovrana za putopis „U ozdravljenom srcu“. Pokrovitelj te nagrade bio je  „Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga“.

U žanru eseja prva je nagrada pripala Nikoli Dominisu iz Postira za esej „Pitanje zdravlja u Knjizi Sirahovoj“, druga nagrada Biserki Goleš Glasnović iz Zagreba za esej „Ovdje je počinak umornima, zdravlje bolesnima“, a treća nagrada Denisu Peričiću iz Varaždina za esej „Bog koji daje zdravlje“. Pokrovitelj te nagrade bila je Hrvatska karmelska provincija.

U žanru monodrame prvonagrađena je monodrama „Prirodna apoteka“ Doroteje Valentić iz Varaždina, drugonagrađena „Uslišani zavit (Krunica je moj lik)“ Renate Dobrić iz Kašel Sućurca, a trećenagrađena monodrama je „Gda ja otidem“ autorice Slavice Sarkotić iz Lekenika. Pokrovitelj te nagrade bila je Hrvatska dominikanska provincija.

Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ jedini je književni susret za duhovnu književnost protkanu kršćanskim vrednotama u kratkim književnim žanrovima (poezija, kratka priča, putopis, esej, monodrama) u Hrvatskoj. Nakon raspisanoga natječaja koji je bio otvoren od 15. svibnja do 15. kolovoza 2020., stručni ocjenjivački sud u kojem su bili: izv. prof. dr. Vladimir Lončarević kao predsjednik te članovi prof. dr. Sanja Nikčević i vlč. Anđelko Katanec, sve je radove, bez znanja o autorstvu, pročitao i odlučio koji će radovi biti nagrađeni, a koji objavljeni u zborniku najuspjelijih radova „Biseri u zvijezdama“.

Na natječaj za 12. „Književni Kranjčić“ javio se 131 autor sa 179 književnih radova (102 pjesme, 44 kratke priče, 9 putopisa, 16 eseja i 8 monodrama). Većina autora koji su se javili na natječaj su iz Hrvatske, a javilo se i nekoliko autora iz inozemstva. Stručni ocjenjivački sud odlučio je da će u zborniku „Biseri u zvijezdama“ biti objavljeno 49 radova, i to: 24 pjesme, 11 kratkih priča, 4 putopisa, 7 eseja i 3 monodrame, dok će 15 radova biti nagrađeno.

Kako se završna svečanost zbog pandemije nije mogla održati, organizatori „Književnoga Kranjčića“ autorima i javnosti objavili su rezultate natječaja, a priznanja i zbornik „Biseri u zvijezdama“ autorima će biti poslani na kućne adrese. Ostali zainteresirani će zbornik moći preuzeti s mrežnih stranica organizatora: www.kranjcic.hr i www.knjizevni.kranjcic.hr ili ga potražiti u knjižarama nakladnika Glasa Koncila. Pokrovitelji su novčane nagrade autorima nagrađenih radova, u iznosu od 1500 kuna prvonagrađenom, 1000 kuna drugonagrađenom i 500 kuna trećenagrađenom, uplatili na bankovne račune.

Misno slavlje na sam dan 102. obljetnice rođenja Stjepana Kranjčića u križevačkoj župnij crkvi Sv. Ane predvodio je križevački župni vikar Dominik Jaić.

Organizator „Književnoga Kranjčića“ je Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Križevci, Župa sv. Ane te Župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina iz Križevaca.