Istina je prava novost.

ZAVRŠEN 34. KAPITUL HRVATSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE SV. ĆIRILA I METODA Misno slavlje na kraju Kapitula predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić

Samobor, 10. 4. 1999. (IKA) - Na završetku 34. Kapitula Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, koji je započeo 4. travnja u Samoboru, misno slavlje sa sudionicima slavio je 9. travnja zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK Josip Bozanić. T

Samobor, 10. 4. 1999. (IKA) – Na završetku 34. Kapitula Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, koji je započeo 4. travnja u Samoboru, misno slavlje sa sudionicima slavio je 9. travnja zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK Josip Bozanić. Tom prigodom nadbiskup je čestitao novoj upravi te zaželio da središnji skup te franjevačke zajednice bude plodan za treće tisućljeće. U svojoj propovijedi nadbiskup je istaknuo znakovitost redovnika, koji istodobno označuju Crkvu koja je opća i mjesna, te zaželio da franjevci u svoje djelovanje općenito unose svoju specifičnu karizmu. Istaknuo je vrijednost cjelovitoga redovničkog poziva, ne samo redovnika svećenika nego i nositelja ostalih službi, laika koji su svoj život posvetili Bogu. S tim u svezi nadbiskup Bozanić istaknuo je i potrebu suvremene Crkve da se razvije i zaživi punim životom, tako da u svoje djelovanje, a posebno na razini župe, uspije uključiti vjernike laike.
Time je nadbiskup vrednovao i najvažnije zaključke Kapitula sjevernohrvatskih franjevaca, odnosno nakanu da učine sve kako bi u svoje djelovanje, koliko je to moguće, uključili i vjernike laike.
Osim toga, Kapitul je donio zaključke i glede što boljeg odgoja svojih mladih članova, koje se želi osposobiti za djelovanje u suvremenim okolnostima. Osobito se bavio problemima franjevaca, članova svoje zajednice, koji su se našli izvan granica Hrvatske, u Bačkoj i Istočnom Srijemu, obnovom porušenih samostana u hrvatskom Podunavlju i na Baniji, pitanjem duhovne obnove povratnika, te problematikom franjevaca što djeluju u Hrvatskim katoličkim misijama, a koje su nakon uspostave hrvatske države izgubile značenje koje su ranije imale. Doneseni su i zaključci glede proslave 100. obljetnice nastanka Provincije, u koju su 1900. godine uključeni samostani što su već stoljećima prije toga postojali na području tadašnje Zagrebačke crkvene pokrajine. Uz ostalo, ta će obljetnica koja se uklapa u 2000. Kristov jubilej, biti obilježena velikom izložbom kulturnog blaga koje čuvaju franjevački samostani u sjevernoj Hrvatskoj, te cijelim nizom ostalih duhovnih i kulturnih manifestacija.