Osijek, 6. 10. 2001. (IKA) – Svečanim bogoslužjem Večernje u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Osijeku završen je dvodneni simpozij «Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj». Simpozij je priredila Komisija za laike Hrvatske biskupske konferencije, a održan je 5. i 6. listopada na Pedagoškom fakultetu Sveučlišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. U radu simpozija je sudjelovao velik broj sudionika – vjernika-laika, svećenika i biskupa, predvođenih predsjednikom Hrvatske biskuske konferencije nadbiskupom Josipom Bozanićem, predsjednikom Komisije za laike HBK gospićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem, te domaćim biskupima Marinom Srakićem i Đurom Hranićem. Sa skupa je upućena i izjava, koja će novinarima biti predstavljena na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak, 8. listopada, a u kojoj su dani konkretni ciljevi za djelovanje vjernika laika na području Hrvatske biskupske konferencije.
Drugog dana simpozija održan je rad u sljedećim skupinama: «Djelovanje vjernika laika u crkvenim strukturama», «Prigodno i trajno, volontersko i plaćeno djelovanje vjernika laika na župnoj i biskupijskoj razini», «Mogućnosti u djelovanju teologa laika u Crkvi i u društvu», «Vjernici laici u javnom, političkom i stranačkom životu», «Djelovanje vjernika laika u sredstvima društvenog komuniciranja», «Oživotvorenje sodijalnog nauka Crkve u društvu i u Crkvi», «Mladi i mladenački profetizam u životu Crkve», «Žena u Crkvi i kršćanski doprinos žene u životu društva», «Intelektualni poziv vjernika u Crkvi, društvu, znanosti i kulturi», te «Katoličke udruge i pokreti te pitanje krovne organizacije».
Prvoga dana simpozija, prof. dr. Pero Aračić održao je predavanje o tome kakvu Crkvu želimo i izgrađujemo. Istaknuo je kako su posljedice življenja u komunizmu getoizacija Crkve, privatizacija vjere, klerikalizacija crkvenog života i rada, kao i nepostojeća ili znatno umanjena svijet o odgovornosti laika za Crkvu. U predavanju je istaknuo kako se trega izgrađivati Crkvu koja će biti diakonalna, odnosno služiteljica čovječanstva, koja će biti znak zajedništva i biti u stanju stalne evangelizacije.
Dr. Ružica Razum govorila je o mogućnostima djelovanja teologa laika u Crkvi i u društvu. Ona se posebno osvrnula na postojeće stanje u Hrvatskoj, na specifičnosti laičke teologije, te upozorila na potrebu daljnje formacije teologa laika za konkretno djelovanje u Crkvi i u društvu. «Ostvarivanje dijaloga sa suvremenom kulturom i evangelizacija te kulture zadatak je na koji su pozvani vjernici laici, te na osobit način teolozi laici. Potreban je novi zamah teološkog promišljanja svih pojava na području kulture i društvenih procesa. Potrebena nam je inkulturirana teologija, teologija koja je prožeta snažnim suvremenim proročkim govorom, te osnažena svjedočkom snagom», istaknula je dr. Razum.
Službene crkvene dokumente i biskupske izjave o odnosu Crkve i hrvatske države predstavio je dr. Anđelko Milardović. On je analizirao te dokumente i izjave u razdoblju od 1993. do 2001, među kojima i ugovore između Republike Hrvatske i Svete Stolice.
Suzana Vrhovski, zamjenica gl. urednika Ike, održala je predavanje «Mediji – radno mjesto vjernika laika». U predavanju je istaknula kako su javna glasila izvrsno mjesto djelovanja vjernika laika u kojemu oni mogu iskazati svoju profesionalnost i stručnost, te istodobno svojim pisanjem i izvještavanjem svjedočiti svoju vjeru u Krista i pristajanje uz socijalni nauk Crkve. Također je predstavljeno stanje vjernika laika koji djeluju u katoličkom i svjetovnom tisku, te je predložena trajna profesionalna, teološka i duhovna naobrazba katolika koji su djelatni u tisku, kao i uvođenje medijskih predmeta na crkvena učilišta.
O tome kako oživotvoriti socijalni nauk Crkve u društvu i u Crkvi govorio je prof. dr. Stjepan Baloban. «Trenutna društveno-politička klima ne pogoduje razvoju socijalnog učenja Crkve vjerojatno i zbog toga što je u proteklih deset godina socijalni nauk Crkve u Hrvatskoj bio više privid nego model», ustvrdio je dr. Baloban, dodavši kako će socijalni nauk Crkve ili polako tonuti u zaborav ili će se nakon susreta vjernika laika u Osijeku tražiti nove putove promicanja toga nauka u društvu i u Crkvi. «Ono što je u ovom trenutku u Hrvatskoj najvažnije jest smireno i u ozračju dijaloga i tolerancije tražiti izlazak iz duboke krize. U tome može od velike koristi biti socijlani nauk Crkve kao nestranački i nepolitički čimbenik», rekao je dr. Baloban u svome izlaganju.
Jedno od izlaganja prvog dana simpozija bilo je posvećeno odnosu mladih i Crkve. Don Drago Škarica je u predavanju istaknuo «pastoral, osobito pastoral mladih, zanima se za dinamiku skupine. skupina ostaje istinsko mjesto za programiranje pastorala koji će biti dijaloški pastoral i pastoral utjelovljenog iskustva Crkve. Temeljni doprinos i zadaća pastorala bila bi ući u okvire dinamike skupine i od te stvarnosti stvoriti odgojno-eklezijalnu činjenicu». Složeno stanje mladih i sama narav malih skupina i procesi koji se stvaraju u tim skupinama, razlozi su da skupina mladih može biti ne samo pasivni primatlej pastoralnog djelovanja, nego i aktivni subjekt i posrednik, rekao je predavač.
O ženskom pitanju u Crkvi govorila je mr. s. Rebeka Anić. Ona je upozorila na položaj žene u hrvatskome društvu i Crkvi, dodavši kako se ne smije izbjegavati dijalog s feminističkim istraživanjima, a žene moraju biti uključene u moguće reforme ili promjene u Crkvi koje se na njih odnose. Također je upozorila kako je porebno osigurati mjere koje bi promicale i štitile djelovanje i zaposlenje žena na razini župnih i biskupijskih tijela ili ustanova, a studenti teologije bi morali biti upoznati s feminističkim teološkim stajalištima. S. Rebeka pozvala je i na međusbnu suradnju i povezanost žena u Crkvi kako bi one postale vidljivije.
Akademik Ivan Supičić održao je predavanje «Intelektualni poziv vjernika u Crkvi, društvu, znanosti i kulturi». «Katolički intelektualci posebno su pozvani javno i konkretno afirmirati vrijednost, osnovanost i spojivost intelektualnog, znanstvenog i religioznog poimanja svijeta i života», istaknuo je akademik Supičić, založivši se za takav rad katoličkih intelektualaca koji bi vodio od «izgradnje intelektualne Hrvatske stvaranju duhovne Hrvatske».
Završno predavanje održao je Ivan Nekić koji je govorio o mogućnost stvaranja Nacionalnog laičkog vijeća kao krovne organizacije na području Hrvatske biskupske konferencije. To bi se vijeće, rekao je, bavilo onim pitanjima laikata i djelovanja Crkve u svijetu koja nadilaze područja jedne biskupe, te bi poticalo kontakte i međusobno informiranje među organizacijama članicama i njihovu suradnju. Temeljni bi princip djelovanja bio princip supsidijarnsoti, koji bi jamčio samostalnost i vlastitos svake laičke skupine i poticao njihovu samoinicijativnost, istaknuo je Nekić. (i10123sv)