Zagreb, (IKA) – Nakon što je u jutarnjim satima 30. ožujka u Zagrebu otvoren dvodnevni XXIX. međunarodni znanstveni simpozij profesora teologije te održana dva referata, u prijepodnevnim satima u nastavku su održana sljedeća tri referata koja su aktualizirala Pastoralnu konstituciju o Crkvi u suvremenom svijetu “Radost i nada”.

Prvi referat na temu “Gaudium et spes i suvremene nedoumice: čovjek – stvorenje ili stvoritelj” održao je dr. Tomislav Ivančić u kojem je najprije govorio o dostojanstvu ljudske osobe. Posebno se osvrnuo na problem ateizma te napomenuo kako se Crkva i u toj problematici opredijelila za dijalog. Ustvrdio je kako je današnji čovjek iskustvo Boga zamijenio iskustvom božanstva. No, uza sve negativnosti koje su se pojavile ili pak transformirale kroz protekla desetljeća, postoje i pozitivnosti. Duhovni zaokret u čovjeku te mudrost kao nova paradigma istraživanja neke su od pozitivnosti koje je spomenuo dr. Ivančić, napominjući kako budućnost svijeta nije znanje, ni samo traženje istine, već mudrost.
Drugi referat održao je dr. Antun Trstenjak na temu “Čovjek u potrazi za ravnotežom između komunitarnog i individualnog”, vezujući se na dio “Gaudium et spes” koji govori o ljudskoj zajednici te je naglasio porast međusobnih odnosa, posebno zahvaljujući novoj tehnologiji te sredstvima društvenog komuniciranja. Govoreći o transcendentalnom usmjerenju čovjeka, napomenuo je poziv čovjeku na zajedništvo s Bogom. Kršćanin je pozvan ostvarivati ljubav u vlastitu životu, rekao je dr. Trstenjak, upozorivši također na međuovisnost ljudi.
Dr. Nela Gašpar održala je referat na temu “Gaudium et spes i čovjek sustvaratelj i(li) razoritelj? (Čovjekov udio u oblikovanju svijeta)”, povezujući temu s dijelom Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu koji govori o ljudskoj djelatnosti u svijetu. Govorila je o teologiji ljudske djelatnosti, istaknuvši kako upravo ljudska djelatnost odgovara Božjoj zamisli. Uzajamna ovisnost ekonomskog, socijalnog i ekološkog razvoja zahtijeva odgovornost za stvaranje. Ta odgovornost se odnosi na prošlost, ali i na budućnost koja se sastoji u izgradnji Božjeg kraljevstva. Govoreći o radu, dr. Gašpar je ustvrdila kako je vrhunac biblijskog naučavanja o radu subotnji počinak, što naglašava i Kompendij socijalnog nauka Crkve u br. 257., a koji je izdan u listopadu protekle godine. Zaključila je da su kršćani pozvani učiniti sve što je moguće da vrednote ljubavi uključe u sustav djelovanja. Nakon referata održana je rasprava u kojoj je bilo riječi o odnosu Crkve i suvremenog svijeta na što se posebno osvrnuo dr. Željko Mardešić kritizirajući nepostojanje govora i pastorala prema onima koji, usprkos činjenici što se trenutno nalaze izvan Crkve, traže Boga. Nakon rasprave slavljena je misa u kapelici Sv. Martina pokraj Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U popodnevnom dijelu, sudionici simpozija kroz kulturno-rekreativni sadržaj posjetili su pojedine dvorce Hrvatskog Zagorja.

U četvrtak 31. ožujka u prijepodnevnim satima održano je pet referata od kojih je prvi o temi “Gaudium et spes i nesporazumi Crkve i svijeta” održao dr. Mardešić, povezujući je s onim dijelom GS koji govori o zadaći Crkve u suvremenom svijetu. Govoreći o vremenu Crkve prije Drugoga vatikanskog koncila, dr. Mardešić je rekao kako se kršćanstvo predstavljalo kao neprijeporna istina. Koncilom se, pak, ne stavlja u središte istinitost kršćanstva koliko slobodno opredjeljenje za kršćanstvo, dok se nakon Koncila rađaju nove teologije poput teologije slobode, teologije sekularizacije koja se zasniva na tome da se kršćanstvo najvećom mjerom zbiva u svijetu, a ne u Crkvi, te teologija oslobođenja i feministička teologija koje pronalaze i same subjekte u svijetu. Odgovarajući na pitanje gdje smo danas, dr. Mardešić je rekao kako se danas slobodnost kršćanstva te istinitost kršćanstva ujedinjuju, dok se posebno očekuje nova teologija kršćanske skromnosti, služenja, opraštanja, mirotvorstva te slobodnog poniženja.
Mr. Jozo Tomić u referatu “Gaudium et spes i anomalije braka i obitelji danas”, povezao je temu s dijelom GS koji govori o promicanju dostojanstva braka i obitelji. Napomenuo je kako je Koncil personalističkim pristupom pozitivno progovorio o braku i obitelji. Govoreći o današnjim problemima on je istaknuo kako su danas oblikovane nove definicije braka i obitelji. Također je spomenuo postojanje atipičnih oblika životne zajednice te pluralističko shvaćanje obitelji. Naglasio je važnost daljnje brige za brak i obitelj, kao i potrebu zaštite života od začeća.
Referat “Crkva i kultura” održao je dr. Tonči Matulić, povezujući temu s dijelom Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu koji govori o promicanju kulturnog napretka. Kršćanstvo se najbolje može odjelotvoriti kroz kulturu, rekao je dr. Matulić, upozorivši kako na naše društvo želi vjersko protumačiti kroz političko. Koncil šezdesetih godina polazi od pretpostavke da se svijet promijenio, te uz sve trenutne krize zadržava optimizam. Danas je, pak, koncilski optimizam glede kulturnog napretka pao u krizu, smatra dr. Matulić, zaključivši kako nema svjedočanstva vjere u društvu osim kroz kulturu.
“Gaudium et spes i današnja globalizacija” bio je naslov referata dr. Josipa Grpca, koji je temu povezao s dijelovima spomenute Pastoralne konstitucije koji govore o ekonomsko-socijalnom životu te životu političke zajednice. Do kraja Koncila o političkom se životu uopće nije raspravljalo, rekao je dr. Grbac te nastavio kako su tako mnoge stvari u Pastoralnoj konstituciji ostale nedorečene. Prioritet je bio potaknuti određenim recima dokumenta na kršćansko djelovanje, no evidentno je zakazivanje na temi eshatologije. U spomenutom dokumentu naglašen je rad, ali ne i namjera, rekao je dr. Grbac, nastavivši kako nije dovoljno govoriti samo o teologiji rada, već i o etici rada kroz vjeru.
Završni referat održao je zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić na temu “Kako do boljeg svijeta danas?”, povezujući je s onim dijelom GS koji govori o promicanju mira i izgradnji zajednice naroda. Istaknuo je traženje Koncila da prestane svaki rat te utrka u naoružanju. Evidentno je sve gore stanje u svijetu, rekao je dr. Košić te nastavio kako se treba na temeljima evanđelja i Koncila nastojati u izgradnji mira. Sve vidljiviji i jači ekumenizam primjer je svijetu da je dijalog moguć i potreban.

Nakon toga dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Baloban zatvorio je rad ovogodišnjeg simpozija profesora teologije, istaknuvši kako je sada još jasnije da Crkva nema drugog puta doli puta dijaloga, suradnje, solidarnosti sa svijetom; da prepoznaje i priznaje autonomiju svijeta, neovisno o tome što je Crkva neporecivi dio toga svijeta; da živi u dijalektičkom odnosu prema svijetu; da među ostalim kategorijama i socijalni pastoral postaje imperativom trenutka; da samoj Crkvi prvotno treba biti stalo do rješavanja nesporazuma i nedoumica suvremenog svijeta i čovjeka, te da jedno i drugo prati s najvećom pažnjom i odgovornošću i nastoji rješavati. Dr. Baloban istaknuo je kako su filozofija i teologija na teološkim učilištima u republikama Hrvatskoj i BiH pred hitnim zadatkom iskrenog, ali i efikasnog usmenog i pisanog, programatskog, pa i polemičkog dijaloga i umrežavanja za korist same teologije i filozofije, za korist Crkve, ali napose za dobrobit društva.