Na simpoziju su sudjelovala 32 predavača s izlaganjima koja su mahom plod novijih istraživanja bogate i široke ostavštine Tomislava Janka Šagi-Bunića iz različitih stajališta.

Organizator simpozija bio je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost s kojom je Šagi-Bunić bio usko povezan.

Simpoziju je trebao nazočiti i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša koji je izostao zbog zasjedanja Biskupske sinode u Rimu, no njegovu je pozdravnu riječ prvoga dana simpozija pročitao brat Dario Tolić. Simpozij su otvorili prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a, izv. prof. dr. sc. Anto Barišić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda B. Mandića te dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti.

Okupljenima se na početku obratio prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a. „Svečano obilježavanje rođenja osobe može biti poticaj da pokušamo nešto uzeti iz njezina života i rada te tako nastojimo obogatiti sebe, druge oko sebe, ali i djelić svijeta koji nam je darovala Božja dobrota i ljubav. Profesor Šagi-Bunić bio je osoba koja je ostavila trag na hrvatskome tlu XX. stoljeća. Njegova veličina i širina kao svećenika redovnika, teologa i znanstvenika, vjerujem da će doći do izražaja i u promišljanjima predavačica i predavača na ovom međunarodnom znanstvenom simpoziju“, rekao je dr. Šimunović.

„Sva pokoncilska gibanja Crkve u Hrvatskoj, traženja, izazovi, ponekad i nesporazumi koje je za sobom donio Koncil, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, na ovaj ili onaj način u većoj ili manjoj mjeri ogledaju se u pisanoj ostavštini Šagi-Bunića, njegovih pothvata i raznih inicijativa. Nadam se da će to opravdati i predavanja na ovom simpoziju“, kazao je na početku simpozija dr. Barišić.

„Ovdje smo radi istraživanja Šagi-Bunićeva teološkog stvaralaštva u prvome redu. Stvari možemo pristupiti kao da privremeno vadimo dragocjenosti iz riznice, iz muzeja, a zatim ćemo ih vratiti u vitrine i skloniti u deponije. Možemo i tako, da si barem posvijestimo potrebu teološkog služenja pa i obvezu – o kakvoj je Šagi-Bunić govorio – da današnjemu čovjeku ne uskratimo teologiju, da to bude poput Boetijeve ‘utjehe filozofije’ makar i jedna ‘utjeha teologije’“, istaknuo je među ostalim dr. Brebrić.

Prvoga dana simpozija izmjenjivala su se tri moderatora (fra Goran Rukavina, OFMcap., prof. dr. sc. Nenad Malović i prof. dr. sc. Mario Cifrak), a svoja su predavanja izložili mnogi predavači, među kojima i mons. Ivan Milovan (Sjećanje iz studentskih dana na profesora T. J. Šagi-Bunića), mr. sc. Tomislav Trandler (Životni put Tomislava Janka Šagi-Bunića), online uključivanjem prof. dr. sc. Georgios Marzelos (Tomislav Janko Šagi-Bunić i problem izvorâ kalcedonske definicije), izv. prof. dr. sc. Andrea Filić (Recepcija rezultata Šagi-Bunićevih istraživanja kristološke problematike 5. stoljeća u djelima inozemnih teologa), doc. dr. sc. Josip Knežević (Postkalcedonska kristologija u djelima T. J. Šagi-Bunića. Poveznica Proklove kristologije s kristologijom neokalcedonizma) i drugi.

Drugi dan simpozija moderirali su doc. dr. sc. Stipo Kljajić, prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić i fra Eugen Pavlek, OFMCap. Kao predavači sudjelovali su prof. dr. sc. Ivan Šarčević (Sarajevo) (Kršćanstvo i politika – Crkva i hrvatstvo), izv. prof. dr. sc. Zorica Maros (Sarajevo) (Društvene i etičke implikacije civilizacije ljubavi), izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta (Tomislav Janko Šagi-Bunić u službi Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu), doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić (Glavne poruke u akademskim govorima Tomislava Janka Šagi-Bunića), dr. sc. Stjepan Brebrić (Teološka kultura u Šagi-Bunićevoj viziji Kršćanske sadašnjosti), doc. dr. sc. Kristina Vujica pročitala je izlaganje prof. dr. sc. Željka Tanjića koji nije mogao prisustvovati simpoziju (Međunarodna teološka komisija i Šagi-Bunićevo članstvo u njoj), prof. dr. sc. Ivan Bodrožić (Problem rebaptizacije u Crkvi prvih stoljeća prema T. J. Šagi-Buniću), doc. dr. sc. Suzana Peran (Recepcija Šagi-Bunićeva teološkog, znanstvenog, kulturnog i društvenog djelovanja u medijima), izv. prof. dr. sc. Anto Barišić (Dijaloški putovi T. J. Šagi-Bunića u svjetlu korespondencije i zapisa), izv. prof. dr. sc. Marko Medved (Tomislav Janko Šagi-Bunić o povijesti i historiografiji), doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić (Moralno-duhovna obnova hrvatskog društva), dr. sc. Aleksander Horowski (Rim) (Neuspjela reforma kapucinskih konstitucija tijekom generalnog kapitula 1958. godine), doc. dr. sc. Ante Bekavac (Redovništvo u teološkoj misli T. J. Šagi-Bunića s osvrtom na hercegovačke franjevce), prof. dr. sc. Franjo Podgorelec (Teološki doprinos T. J. Šagi-Bunića popularizaciji te procesu beatifikacije i kanonizacije sv. Leopolda Bogdana Mandića).

Na kraju simpozija dr. Barišić zahvalio je svima na sudjelovanju te organizatorima i suorganizatorima, članovima organizacijskog i programskog odbora, direktoru dr. Brebriću i djelatnicima Kršćanske sadašnjosti. Dodao je da ga je ganula gesta KS-a koji je u prigodi ovoga simpozija i 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića poklonio buket od stotinu ruža.

Simpozij je zaokružen euharistijskim slavljem u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.