Istina je prava novost.

Završen skup "Europa dijaloga - Biti kršćanin u pluralističkoj Europi"

Sudjelovalo više od tisuću katolika, pravoslavnih, evangelika, Židova i muslimana

Varšava, (IKA) – Više od tisuću katolika, pravoslavnih, evangelika, Židova i muslimana okupilo se u Gnieznu Poljskoj na skupu “Europa dijaloga – Biti kršćanin u pluralističkoj Europi” koji je održan od 16. do 18. rujna. Pripadnici različitih vjeroispovijesti zajednički su molili i razgovarali na mjestu gdje se nalazi grob sv. Adalbera, zaštitnika europskoga jedinstva. Na skupu je istaknuto da je ekumenizam važan za uspješnu reintegraciju Europe, te da je “europska duša kršćanska”. Predsjednik Papinskog vijeća za jedistvo kršćana kardinal Walter Kasper u svome je govoru istaknuo da je “integracija Europe nešto više od gospodaskog pitanja”, dodavši kako se kršćanski korijeni u Europi moraju učiniti vidljivima, a Europa mora postati “otvorena ekumenizmu i svijetu” jer su vjerske slobode dio temeljnih sloboda i prava čovjeka. Predstavnik Moskovskoga patrijarhata pri europskim ustanovama u Bruxellesu bečki ruskopravoslavni episkop Hilarion posvjedočio je u svome govoru da Europa treba zajednički kršćanski glas jer joj prijeti sekularizacija. Predsjednik Vijeća evangeličkih Crkava u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber upozorio je da Crkve moraju zajedički raditi za unapređenje ljudskih prava u Europi te zaštitu ljudskoga života od začeća do prirodne smrti te vrijednosti braka. Umirovljeni njemački kancelar Helmut Kohl govorio je o duhovnome i političkome jedinstvu Europe, te o 40. obljetnici pisama poljskih i njemačkih biskupa kojima je pružena ruka pomirnica između dva naroda.

Poljski su biskupi 18. studenoga 1965. pozvali njemačku subraću na proslavu tisuću godina kršćanstva u Poljskoj koja se slavila god. 1966. Pismo koje je potpisao, među ostalima, i tadašnji karakovski nadbiskup Karol Wojtyla a koje je odisalo duhom Drugoga vatikanskog koncila, “pružalo je ruke pomirnice” njemačkim biskupima opraštajući i tražeći oproštenje za patnje koje je u doba nacizma proživio poljski narod i u poslijeratno doba protjerani NIjemci. Nakon dva tjedna stigao je odgovor njemačkih biskupa koji su, opraštajući, zatražili oproštenje za sve zlo koje je počinjeno u ime njemačkog naroda stanovnicima Poljske. Ta su pisma bila prekretnica u odnosu njemačkoga i poljskog naroda nakon svih zlodjela Drugoga svjetskog rata.