Rijeka, (IKA) – Posljednjeg dana Tjedna u Rijeci održano je predavanje na temu: “Stanje i perspektive marijanske pobožnosti” a gost predavač bio je pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić. On je u svom predavanju istaknuo neke domovinske značajke marijanske pobožnosti, te odnos Pape i marijanske pobožnosti kod nas. Prije Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi je prevladavala rasprava o Mariji posrednici. Kao što je Marija bila službenica Gospodnja tako je i marijanska teologija bitno označena dimenzijom služenja. To je posebno izraženo u Marijinom “Veliča”. Kristocentričnost marijanske pobožnosti vidi se u Mariji patnici koja je okrenuta svome Sinu u patnji. To se često izražava Marijinim pogledom Sina pod križem. U posljednje vrijeme se dosta često postavlja pitanje je li Marija Suotkupiteljica? Kad gledamo Mariju kao posrednicu ona je to prvenstveno jer nam je rodila Spasitelja. U marijanskoj pobožnosti postoje zagovori i molbe preko kojih Marija posreduje za nas kod Boga.
Pučka religioznost u našim krajevima često iskrivljuje pravu pobožnost, ali ako se ispravno usmjeruje kršćanskom pedagogijom može mnogo koristiti. Papa nas potiče na molitvu krunice i tu molitvu uspoređuje s molitvom srca. Takva molitva je kontemplativna jer je izraz lica Kristova i ona mora biti dragovoljna a ne prisilna, zaključio je mons. Vlado Košić.

Svoje koreferate iznijeli su dr. fra Emanuel Hoško temom “Svetište u mjesnoj Crkvi” gdje je istaknuo kako Papa pri povratku iz Rijeke zahvaljuje riječkom nadbiskupu što mu je pomogao da kao hodočasnik dođe u Trsatsko svetište. Trsat danas postaje fenomen hodočašćenja, i kako je to uglavnom vozočašće a sve manje pravo hodočašćenje. To za župe može biti prigoda da formiraju svoje župne jezgre. Bitni naglasci rada s vjernicima u svetištu su pokora, odricanje i zavjeti. Hodočasničko mjesto pruža mogućnost da se ponovno dožive temeljni datumi kroz godinu osobnog i vjerničkog života za Božić i Uskrs: to je posebno vidljivo kod ispovijedi i molitvu koju vjernici gaje na hodočašću. Svetište funkcionira kao mjesto okupljanja i pokrajinske Crkve. Sva važnija događanja metropolije i biskupije događaju se na Trsatu. Ono je sve više mjesto evangelizacije javnosti za blagdane Velike i Male Gospe te Gospe Trsatske koje mediji redovito prate, zaključio je fra Emanuel. Drugi koreferat iznio je mr. Ivan Milovčić koji je govorio o ulozi hodočašća u pobožnosti. On je istaknuo važnost hodočašća u kontekstu bogoštovlja. Hodočašćenje uvijek ima svoj cilj poput onoga u Taizeu gdje mladi kroz procesiju i nošenje križa mole da njihova poruka dođe do svih krajeva svijeta. Mr. Milovčić je istaknuo pozitivne i negativne vrijednosti hodočašćenja. Posljednji koreferat na Tjednu iznijela je dipl. teol. Anđela Jeličić koja je govorila na temu “Godina krunice i godina Biblije”.

Na kraju Tjedna održana je plenarna sjednica na kojoj su voditelji rada u skupinama iznijeli ono najvažnije što se događalo kroz koreferate nakon glavnih predavanja. Nakon toga je uslijedila rasprava sudionika koji su postavljali pitanja svim predavačima Tjedna kako bi zaokružili svoja promišljanja o zadanim temama. Na završetku Teološko-pastoralnog tjedna riječki nadbiskup i metropolita Ivan Devčić je u završnom govoru istaknuo kako je ove godine Tjedan uz aktualni sadržaj dobio novu formu kroz koreferate koji su održani u radu po skupinama gdje se tematika plenarnih predavanja mogla više produbiti i razviti. To se uz sve zamjerke pokazalo uspješnim pa će se i u budućnosti nastaviti takvim stilom. Što se tiče sadržaja on je zadan Papinim pohodom. Smatrali smo svojom dužnošću potaknuti razmišljanje i raspravu o onome što je Sveti Otac poručio u svom trećem pastirskom pohodu našoj Crkvi i Domovini. Papine riječi smo shvatili kao reflektor u čijem smo svijetlu nastojali uočiti i upoznati pojedine aspekte naše crkvene, društvene i narodne baštine. Sadržaj smo shvatili kao ogledalo u kojem se možemo i moramo ogledati i tako bolje svoju stvarnost i njezine mogućnosti upoznati. Usredotočili smo se na naše mjesto u Europi i na naš put u političku zajednicu. Smatrali smo da je važan moment pri tome postati svjesniji našeg kulturnog identiteta i našeg sakralnog identiteta te kako ga valorizirati u sadašnjem trenutku naše Crkve i naroda, rekao je nadbiskup Devčić. Drugo, nastavio je riječki nadbiskup, u svjetlu Papinih riječi i proglašenjem prve Hrvatice blaženom razmotrili smo položaj i ulogu žene u našoj Crkvi i društvu. Isto smo htjeli i s obzirom na laike, obitelj te marijansku pobožnost koju je Papa posebno istaknuo i naglasio hodočasteći u naše najstarije svetište na Trsat. Zahvalan sam u ime biskupa naše metropolije Bogoslovnom sjemeništu za pomoć koju pružaju mjesnoj Crkvi za koju pružaju organiziranjem Teološko-pastoralnog tjedna. Nadbiskup je zahvalio svim predavačima koji su s mnogo ljubavi i truda obradili zadane teme u svojim predavanjima, svećenicima, studentima i laicima za otvorenu, bratsku i angažiranu diskusiju u kojoj je došla do izražaja ljubav i briga za Crkvu. Odgovornosti i očekivanja od Crkve danas su velika, a na sve to možemo odgovoriti aktivnom i zajedničkom suradnjom svih članova naroda Božjega. Papa je kod nas bio u danima blagdana Duhova koji se slavi kao rođendan Crkve, kao početak njezina organiziranog djelovanja u povijesti. Neka i ovaj Tjedan za našu Crkvu bude takav početak, zaključio je riječki nadbiskup i metropolita Ivan Devčić.